• 検索結果がありません。

PEDIDO PROPOSTA NO. REF : RFP DATA : 16/06/2021 KONVITE PROPOSTA Konvite ba Habelar (Scale up) pilotu ba projetu adaptasaun iha Timor-Leste. ASU

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2022

シェア "PEDIDO PROPOSTA NO. REF : RFP DATA : 16/06/2021 KONVITE PROPOSTA Konvite ba Habelar (Scale up) pilotu ba projetu adaptasaun iha Timor-Leste. ASU"

Copied!
33
0
0

読み込み中.... (全文を見る)

全文

(1)

PEDIDO PROPOSTA

NO. REF : RFP21-014

DATA : 16/06/2021 KONVITE PROPOSTA – Konvite ba ‘Habelar (Scale up) pilotu ba projetu adaptasaun iha

Timor-Leste’.

ASUNTU:

Komunidade Pacifiku/The Pacific Community (SPC) liu husi EU-Funded Intra-ACP GCCA+

Pacifiku Adaptasaun ba Mudansa Klimatika no Dezenvolvimentu Resilensia (PACRES), hakarak konvida empresas, associasaun no ONG interesada atu submete proposta ba area tolu resultdo chave PACRES/the third Key Result Area of PACRES: projetu pilotu ba adaptasaun inkluindo solusaun baseado ba ekosistema/ecosystem based solutions, implementa no teste iha regiaun Afrika, Caraíbas and Pacifiku (ACP), em particular iha paises ACP Pacifico, sai hanesan referencia atu replica iha futuru.

Atu permite kandidatu sira hodi submete aplikasaun, hare iha anexu : Anexo I: Instrusaun ba kadidatu

Anexo II: Termos de referencia

Anexo III: Nota de conceito (formulario de inscrição)

Anexo IV: Questionario de triagem SER/ SER Screening Questionnaire Anexo V: Declarasaun Kandidatu

Anexo VI: Lista de verificasaun de documentos/Document Checklist

Anexo VII: Condisoens Gerais Contrato de Fundus SPC/ General Conditions of Grant Agreement

Karta ida ne’e laos atu interpreta hanesan oferta kontratu ba ita boot sira nia kompanhia/instituisaun.

Melhor Comprimentos Akhilesh Prasad

Manager - Procurement, Grants, Risk, Assets

(2)

2

Anexo I Instrusaun ba Kandidatu

KONVITE PROPOSTA ‘Habelar (Scaling up) pilotu adaptasaun iha Timor-Leste’

RFP21-014 1. Kondisaun Geral

1.1 Dokumentu ida ne’e fornese informasaun importante oinsa atu aplika ba the three components of the Action ‘GCCA+ Pacific Adaptation to Climate Change and Resilience building (PACRES)’: Peojetu Pilotu adaptation incluindo solusaun baseado ekosistema, implementa no teste iha regiaun ACP, em particular iha paises ACP Pacifico, sai hanesan referencia atu replica iha futuru. Komponente ida ne’e implementa husi SPC. Kandidatu sira presija le’e dokumentu ida ne’e to’o hotu antes submete proposta fundus/grant proposal.

1.2 Submisaun aplikasaun hanesan pasu necesario atu nune kandidatu sira bele hetan avaliasaun no posibilidade aprovasaun final husi painel SPC-PACRES.

1.3. Kandidatu sira sei responsabiliza rasik ba kustu nebe presija ba preparasaun no submisaun aplikasaun, no SPC sei la responsabiliza ba kustu hirak ne’e, relasiona ho rezultadu solisitasaun ida ne’e.

2. Dokumentu Solisitasaun

2.1 Kandidatu sira presija examina instrusaun hotu, formulario, lista verifikasaun, termus no especifikasaun korespondente iha dokumentu solisitasaun. Wainhira la priense rekezitus hirak ne’e kandidatu sira sei iha risku nebe sei afeita iha evaluasaun.

2.1 Kandidatu sira nebe presija klarifikasaun ba dokumentu solisitasaun bele kontaktu SPC liu husi e-mail procurement@spc.int antes loron 10 data submisaun aplikasaun. SPC iha forsa atu deside atu publika kopia resposta (inkluindo esplikasaun konsulta maibe sem identifika fonte konsulta) iha website SPC.

2.3. Antes semana ida data submisaun aplikasaun, SPC, ba kualker razaun, SPC bele husu ho inisitavu rasik ou ba esklaresimentu husi kandidatu potensial, bele amenda dokumentu solisitasaun. Iha kazu hanesan ne’e, SPC bele, ho ninia forsa, extende tempu ba submisaun aplikasaun.

3. Preparasun Aplikasaun

3.1 Apliksaun tenki inklui dokumentus hanesan tuir mai ne’e:

(a) Nota de conceitu/concept note nebe priense ona (b) Questionario de triagen nebe priense ona

(c) Deklarasaun rekerente (d) Certifikado registo empreza (e) Registo impostu empreza

(f) Konta finanseiru husi 2019 no 2020 (g) Lista verifikasaun dokumentu

(3)

3 4. Submisaun Aplikasaun

4.1 Kandidatu tenki prepara kopia nota de konceitu. Nota de konseitu tenki asina husi kandidatu, ou ema nebe iha autorizasaun atu vincula (bind) tuir termu nota konseitu.

4.2 Aplikasaun nebe submete tenki iha Iian Inglesh ou Tetum, no korespondesia hotu tenki iha Inglesh. Karik dokumentu nebe submete iha lian seluk, tenki fornese versaun tarduzido (iha Inglesh no Tetum). Iha kazu hanesan ne’e, dokumentu versaun traduzido sei hodi halo evaluasaun aplikasaun. Applikasaun hotu tenki submete iha formatu Word ou PDF. Favor nota kapasidade maximu ba SPC nia e-mail box 10Mb deit.

4.3 Kandidatu tenki submbete sira nia aplikasaun (note konseitu, no dokumentu anexu sira seluk), tuir formatu hanesan tuir mai ne’e:

Liu husi e-mail ba procurement@spc.int , iha asuntu e-mail tenki klaru tau ‘RFP21-014 PACRES Project - CALL FOR PROPOSAL – ‘Scaling up adaptation pilots in Timor-Leste’

4.4 Submisaun aplikasaun hotu tenki manda ba SPC antes 16/08/2021, 5.00 pm (horas Naumea)

4.5 Aplikasaun ruma nebe SPC simu depois de data submisaun sei rejeita.

4.6 Kandidatu sira bele retira sira nia aplikasaun depois de submisaun, notifikasaun eskrita ba retira aplikasaun tenki simu husi SPC antes data submisaun. La iha aplikasaun ida mak bele modifika depois de data submisaun liu ona.

5. Evaluasaun Aplikasaun

5.1 Atu suporta iha examinasaun, evaluasaun no komparasaun aplikasaun, SPC ho ninia kriteria bele husu kandidatu sira atu fo esklaresimentu ba aplikasaun. Rekerementu esklaresimentu no resposta tenki iha eskrita no la iha mudansa ba iha substansia aplikasaun nebe solicitada, ofericida no permitida.

5.2 Komite Aprovisionamentu SPC sei examina aplikasaun atu determina dokumentu sira ne’e kompletu ka lae, karik iha erro computacional nebe iha, karik dokumentu asina ona ho proprio, no karik proposta sira ne em geral iha ordem ona.

5.3 Kualker aplikasaun nebe determina la substansialmente responsiva ou la fornese informasaun kompletu tuir rekezitus SPC sei rejeita no labele responde ka halo koresaun husi kandidatu sira.

5.4 Submisaun aplikasaun ida labele involve komprimisu ba parte SPC, tantu iha financeiru ou seluk. SPC iha direitu atu simu ou rejeita kualker ou aplikasaun hotu nebe durante prosesu evaluasaun sem hamosu obrigasaun atu informa kandidatu afetadu.

(4)

4

5.5 SPC sei husu esklaresementu husi kualker ou kandidatu sira hotu em relasaun ho sira nia dokumentus. SPC mos sei uza informasaun hirak ne’e iha interpretasaun no evaluasaun aplikasaun. Wainhira falta de esklaresementu SPC bele deside kandidatu sira ne’e desklasifikasaun. SPC la iha obrigasaun atu husu kualker informasaun husi kandidatu sira no SPC iha direitu atu ignora esklaresimentu sira nebe mak SPC la husu ou ida nebe la tuir regra nebe hatur ona iha (4).

5.6 Depois de avaliasaun ba aplikasaun hotu, SPC bele, sem limite opsaun seluk nebe disponivel, deside atu la kontinua ba prosesu RFP: ou hahu fali prosesu solisitasaun ba aplikasaun ho baze nebe hanesan ou diferente nebe hakerek iha chamada ida ne’e.

5.7 Ba informasaun adisional, esklaresimentu ou kuakler komunikasaun relasiona ho RFP ida ne’e, kandidatu sir abele hakerek ba procurement@spc.int atu solisita klarifikasaun antes 02/08/2021, 5:00 pm (Horas Naumea).

(5)

5

Anexo II KONVITE BA ‘Aumenta (scale up) Pilotu Adaptasaun iha Timor-Leste’ Proposta

RFP21-014 Termo de Referensia

Pontus chaves Termo de Referensia:

- Projetu proposto tenki iha Timor-Leste. Sesaun 4.2.8

- Projetu proposto tenki habelar (scale up) atividade adaptasaun anterior iha setor ida ou seluk hanesan tuir mai: gestaun adaptiva husi stakeholder sira no

komunidade, inkluindo gestaun diverso uzu, seguransa be’e ba konsumu uma kain, inklui aumenta saneamentu be’e no kuantidade be’e, seguransa be’e ba

agricultura, inklui pratika diak no material tekniku uza ba be’e. Sesaun 3.2 - Orsamentu nebe solisita labele liu € 42,500- rihun hat nolu resin rua atus lima

euro. Sesaun 4.2.3

- Kandidatu bele solisita suporta atu aprezenta proposta ba iha Universidade Pacifiku Sul. Sesaun 7

1. Antecedentes

Objetivu husi EU-Funded Intra ACP GCCA+ Adaptasaun ba Mudansa Klimatika no Dezenvolvimentu Resiliensia (PACRES) finansia husi EU atu garantia melhor adaptasaun no mitigasaun ba iha regional no nasional hodi responde ba dezafius mudansa klimatika nebe nasaun ACP 15 hasoru. Implementasaun projetu ida ne’e konjunta husi Secretariadu Programa Ambiental Pacifiku/ Secretariat of the Pacific Environment Programme (SPREP), Forum Ilha Pacifiku/ the Pacific Islands Forum Secretariat (PIFS), Komunidade Pacifiku/the Pacific Community (SPC) no Universidade Pacifiku Sul/the University of the South Pacific (USP), ba komponente specifiku ida ne’e PACRES sei, habelar pilotu adaptasaun iha nasaun ACP Pacifku lima- Samoa, Vanuatu, Ilha Salomaun, Papua Nova Guiné no Timor-Leste-la simu suporta iha GCCA+ Scaling Up Pacific Adaptation (SUPA) nia okos.

Presija nota katak, iha komponente seluk, PACRES mos sei suporta hodi reve no dezenvolve Planu Adaptasaun Nasional. Planu Asaun Nasional Konjunta, Kontribuisaun Nasionalmente Determinadas, ou Strategia Dezenvolvementu Emisaun Baixa, hametin no simplifika estrutura monitorizasaun no relatorio, integrasaun mudansa klimatika no resilensia dezastre, no pilotu setor resiliencia hanesan pratika komunitaria iha nasaun ACP Pacifiku.

Adisionalmente, projetu ne’e mos sei suporta Parseria Resiliensia Pacifiku, fornese treinamentu adisional ba negosiador UNFCCC, hasae asesu ba no hetan informasaun kona ba mudansa klimatika no dezastre, aumenta kapasidde resilensia Pacifiku, hametin kurikulu akademiku USP iha resiliensia, mudansa klimatika no gestaun risku dezastre ho bolsa de estudu adisional no kursu online, no hametin kordenasaun ho setor privadu iha dezenvolve mudansa klimatika no resilensia desastre.

(6)

6 Objetivu Specifiku PACRES

Konvite ba aprezentasaun proposta refere ba objetivu espesifiku PACRES mak hanesan tuir mai: “Pilotu projetu adaptasaun inkluindu solusaun baseando ekosistema, implementa no teste iha regiaun ACP em particularmente iha nasaun ACP Pacifiku, nebe sai hanesan referensia hodi halo replikasaun iha futuru”.

1. Rezultadu Esperadu 1.1 Tipu atividade

Atividade tenki:

 Tenki konsistente ho objetivu espesifiku husi PACRES;

 Atinji rezultadu no impaktu nebe tangiveis iha kampu, nebe hatudu husi indikador nebe klaru;

 Inklui kolaborasaun ho komunidade local;

 Kustu efisiente no sustentavel;

 Tenki konklui iha 31 de Julho 2022

 Inklui relatorio no realizasaun;

 Iha impaktu ba longu prazu;

 Sai reproduzivel,no/ou serve hanesan demonstrasaun.

1.2 Setor no/ou tema abrangidos husi atividade elegiveis (ho exemplu indicativos atividade elegiveis)

Habelar asaun adaptasaun baseando ekosistema iha lokalizasaun (ref. 4.2.8), iha setor tuir mai:

• Gestaun be’e adaptivu husi stakeholder sira no komunidade, inkluindo gestaun uzu diversus.

• Seguransa be’e ba konsumu uma kain, inklui aumenta saneamentu be’e no quantidade be’e.

• Seguransa be’e ba agrikultura, inkluindo ba melhor pratika no material tekniku uza ba be’e.

Tipu asaun tuir mai ne’ebe la eligivel:

 Sosa rai ou reassentamento involuntario ba ema;

 Atividade iha rai no teritorio ema indígenas sira sem hetan autorizasaun livre no infroma akordo.

 Atividade iha rai nebe hadau husi komunidade ou ema indigenas;

 Atividade nebe efeta negativamente ba fisiku rekuru kultura no sira nia asesu no uzu, inkluindo sasan sira nebe importante ba komunidade;

 Eliminasaun no altera kualker propriedade fiziku kultural (inlui fatin nebe iha archeologico, paleontolofico, historico, religiozo, ou natureza ho valor uniku);

(7)

7

 Atividade signifikamente afeta ba grupu vulneravel iha komunidade local laran, ema indigenas ou komunidade sira, grupo vulneravel, ema indigenas seidauk fornese sira nia suporta tomak ba atividade projetu nian;

 Atividade nebe inklui aquizasaun, manuseio (handling), armazenamentu, no uzu pestisida ilegais

 Atividade nebe negativamente impaktu ba ekosistema no species projetija.

Adisionalmente, kandidatu sira labele sugere suporta financeiro ba parte terceiro liu husi sub-grants.

2. Elegibilidade

Existe kriterio elegibilidade, relasiona ho:

1) Autor

 Kandidatu principal, i.e. entidade submete formatu aplikasaun;

 Karik iha, co-kandidatu (kandidatu principal no co-kandidatu konjuntu refere hanesan "kandidatu”).

2) Asaun atu hetan fundus (bele hare iha sesaun 3.2 iha okos) 3) Kustu:

 Tipu kustu nebe sai hanesan konsiderasaun iha definisaun valor orsamentu. (Hare sesaun 3.3. iha okos)

2.1 Elegibilidade Kandidatu

2.1.1 Kandidatu Prinsipal

Kandidatu principal sai hanesan individual ou ho co-kandidatu.

Atu sai elegibilidade ba fundu SPC PACRES, kandidatu principal presija:

Sai entidade nebe regista legal (e.g. registo/empresa ou organizasaun incorporada);

responsabilidade direta ba preparasaun no gestaun fundu projetu no la sai hanesan intermediaria;

• Laos benefisiario ba fundu nebe financia husi Uniaun Europeia (inklui fundu EDF) ba atividade nebe hanesan.

Diferente estatutu elegibilidade ba fundu SPC PACRES sumariza hanesan tuir mai:

agencia govermentais, organizasaun não govermentais, agensia privada sem lucru, individual (registo hanesan entidade legal) ou empreza privada desde que fundu husi SPC PACRES la konstitui aumenta capital ou fonte lukru (mesmo indireto).

Karik hetan fundu ida ne’e, kandidatu principal tenki sai benefisiariu identifikadu hanesan kordenador ba kontratu orsamentu. Kordenador hanesan interlocutor principal ekipa SPC PACRES. Reprezenta no atua em nome co-benefisiariu seluk

(8)

8

(karik iha) no kordena implementasaun asaun. Kordenador totalmente responsabiliza ba implementasaun tekniku no financeiru projetu.

2.1.2 Kriteria exclusão

Kandidatu sira labele partisipa iha solisitasaun proposta ou hetan fundu karik kandidatu sira iha situasaun nebe lista iha prosedur no matadalan pratika, PRAG 2018 (Practical Guide- Section 2.6.10.1.1). Matadalan pratika ida ne’e iha prosedur kontratu asaun eksternal ba Uniaun Eurpeu (PRAG) fornese autoridade kontratu, no tenderizasaun, kandidatu, kandidatu no kontrator sira, ho asistensia pratika iha preparasaun no implementasaun aquizasaun no kontratu fundu iha asaun external.

Iha sentido hanesan ne’e, kandidatu sira tenki asina deklarasaun dedikada (hare anexu V).

2.1.3 Co-kandidatu

Co-kandidatu partisipa iha konsepsaun no implementasaun asaun, ho kustu elegivel nebe sira hetan hanesan ho kustu nebe kandidatu principal hetan. Co- kandidatu tenki priense ho satisfeitu kriteria elegibilidade nebe aplikavel ba kandidatu principal. Co-kandidatu tenki asina mandatu nebe inklui iha Anexo 2 iha matadalan. Karik kontratu fundu, co-kandidatu (karik iha) sei sai benefisiario (os) iha projetu (hamutuk ho kandidatu principal hanesan kordenador).

2.2 Asaun Elegivel 2.2.1 Definisaun

Asaun ida kompostu husi atividade konjunta.

2.2.2 Alokasaun Finanseira

Total montante indicativu iha konvite aprezentasaun proposta ba SPC PACRES Timor-Leste rihun ualu nolu resin lima euro- € 85,000 EUR.

2.2.3 Valor fundos

Kualker fundu solisita iha proposta nia montante labele liu rihun hat nolu resin rua atus lima euro-€ 42,500.

2.2.4 Porcentagem kustu nebe elegivel:

SPC PACRES sei fornese maximu 95% husi total kustu elegivel ba projetu.

Kandidatu sira obrigatoria fornese minimu 5% co-finanseiru.

Relatorio tekniku no finanseiru obrigatorio ba kustu projetu hotu, inkluindo nebe tama iha co-financeiru. Kustu hotu sai sujeitu ba verifikasaun despesas independemente fonte finanseiru.

(9)

9

Fundu SPC PACRES tenki bazeia ba kustu atual nebe hetan husi benefisiariu sira.

2.2.5 Politika Aquizasaun

Benefisiariu fundu tenki tuir politika aquizisaun SPC nian.

Kopia politika no regras sei fornese hamutuk ho kontratu.

2.2.6 Durasaun

Fundu SPC PACRES iha durasaun to fulan 18 no tenki kumpri data inisiu no data termina hanesan mensiona iha okos.

2.2.7 Data hahu no termina

Data hahu: data projetu hahu tenki iha ou tarde liu dia 1 de Marsu 2021

Data termina: Data termina ikus liu karik posivel iha dia 31 de Julho 2022. Prejetu tenki termina iha ou antes data refere.

Atividade no entregável (deliverable) projetu hotu tenki konklui iha data projetu termina.

2.2.8 Localizasaun:

Asaun nebe foti iha Suco ida ou liu:

- Municipio Ermera, Posto Administrativu Letefoho, Suco Haupu;

- Municipio Baucau, Posto Administrativu Baguia, Suco Larisula ; 2.2.9 Documentu Ofisial:

Karta de premiasaun, hamutuk ho folha atividade no orsamentu, sei fo ba kada candidatu principal representa donatario.

2.3 Elegibilidade Kustu

2.3.1 Elegibilidade Kustu

Kustu nebe elegiveis deit mak SPC PARES sei financia. Kustu elegivel tenki:

• Fundu nebe hetan iha decurso asaun, ho excesaun ba kustu nebe relasiona ho relatorio final ou certifikadu audit;

• Indicado estimativa orsamentu geral asaun;

• Necessario ba implementasaun asaun;

• Identifikaveis no verifikaveis, partikularmente nebe registo iha kontabilidade consessionario;

• Kumpri rekezitus ba kualker legislasaun impostu; no

• Razoaveis no justifikado, nebe kumpri rekezitus boa gestaun financeiru, liu-liu relasiona ho efisiensia.

(10)

10

Benefisiariu sira tenki kuidadu atu evita despesa nebe la nesesario no excessivamente aas.

2.3.2 Kustu Inelegivel

Tuir mai kustu nebe inelegivel:

• Dividas no encargos servisu divida (juros);

• Provisoens ba lakon ou potensias responsabilidade iha future;

• Kustu deklaradu husi benefisiario(os) no finansiado husi asaun seluk ou programa seluk;

• Sosa rai ou edifisiu;

• Perda cambial (currency exchange losses);

• Fo kreditu ba parte terseiru;

• Kustu salario ba pesoal administrasaun nasional a não ser relasiona ho kustu atividade nebe autoridade publico kompetente la halao karik asaun la realiza, hanesan atestado iha TOR ba pesoal espesifiku.

• Kustu nebe sai lukru ba pesoal ou privado;

• Kualker compras bens e servicos nebe la iha dokumentu/nota.

Kustu nebe la elegivel (e.g. kustu inelegivel) donatario bele halo reklama fali ba SPC. Imposto indireto, hanesan VAT ou GST, geralmente konsidera hanesan kustu inelegivel, a não ser donatario ou sub-delegado bele hatudu katak sira labele atu rekupera imposto.

3. Verifikasaun Despesas

SPC PACRES sei mantein pagamentu ikus 5% to’o absolvições no relatorio submete hotu.

Ba benefisiario SPC PACRES tenki fornese evidensia dokumentario kompletu atu suporta despesas ba implementasaun atividade projetu. Karik dokumentu la iha atu hatudu hanesan evidensia, projetu sei husu atu selu fila fali fundu sira nebe reivindicado (claimed) ona.

4. Requizitus Relatorio

Relatorio ho pagina rua ou tolu sei submete trimestralmente ba kordenador SPC liu husi kandidatu principal hanesan representante donatorio, fornese vizaun geral ba progresu nebe halo ona.

Alem de ida ne’e, relatorio narativu no finanseiru kompletu, nebe hatudu mais ou menos gastos ba fundu 70%, presija submete relatorio hodi halo pedido ba transferensia fundu tuir mai. Modelu relatorio nebe tenki uza inklui iha appendices akordu. Recibos ba despesas hotu nebe halo parte husi projetu tenki submete hotu. Digitaliza recibo no dokumentu comprovativu sira sei konsidera hodi halo pedidu fundu atu evita deskontinuidade fundu maibe kopia original

(11)

11

tenki manda ba kordenador SPC PACRES iha fulan ida depois pedidu hato’o.

Dokumentu manda ba enderesu:

Melanie Farman PACRES Coordinator Pacific Community BP D5

98848 Noumea Cedex New Caledonia

Relatorio final tenki submete iha periodu ikus projetu nian.

Ba informasaun, recibo ba despesas inklui (maibe la limite) hanesan tuir mai:

· faturas ou recibo fornesedor

· ordem compra ou requisições compra

· recibo entrega

· extrato de conta fornesedor nian

· kontratu/akordu

· Dokumentasaun embarque

· formulario per diem no pagamentu adiantamento

· tikete aviaun no cartaun de embarque

· atas no dossier avaliasaun ba konkursu tenderizasaun

· kontratu pesoal

· extratos banco

· livros recibo.

5. Suporta aplikasaun fundu

Iha kuadro PACRES, Universidade Pacifiku Sul/The University of the South Pacific (USP), disponivel atu fornese suporta ba kandidatu atu aplika ba aplikasaun fundu iha konvite ida ne’e. Ba kandidatu hotu nebe presija asistensia tenki kontaktu Prerna Chand, USP PACRES team leader, liu husi email: prerna.chand@usp.ac.fj 6. Assessment Criteria Kriteria Avaliasaun

Fundu sei fo ba proposta nebe hetan klasifikasaun aas bazeia ba total valor. Karik iha valor nebe hanesan, proposta adaptasaun nebe ho co-benefisio aas liu, (e.g.

promove koperasaun regional), mak sei hetan fundu. Kandidatu nebe liu iha selesaun dokumentu presija atu halo avaliasaun kapasidade operasional.

Selesaun kandidatu bazeia ba evaluasaun tuir mai:

(12)

12

1. Coerencia teknica 50

2. Coerencia financeira 30

3. Sustentabilidade atividades no potencial ba replicasaun 15 4. Komplementaridade, sinergia projetu ho inisitiva seluk 5

Total 100

pontus

(13)

13

Kriteria Valor

Maximu

Valor

Premiado Komentariu husi evaluador 1. Coerensia teknika

• Proposta tenke demonstra komprensaun ida kona ba objectivu rasional PACRES nia no objectivu especifiku kona ba SPC PACRES iha komponente da tolu.

• Aktividade sira husi proposta tenke mais klaru, coerenti, detalhu, realistiku, no aktividade sira tenke viavel ba actividade horariu no resultadu espetativa (ho sigla Ingles bolu SMART significa; espesificu, bele sukat, bele atinji, relevante, ho tempo neebe limite).

• Aktividade sira tenke aplika iha terenu no bele monitoriza

• Proposta tenke esplika klaru kona ba oinsa projetu suporta base de direitus ema nian, no oinsa nia actividade sira responde ba generu.

1.1 Aktividade sira nee responde klara no artikulada ba objetivu no rezultadu PACRES nian ka lae?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

15

1.2 Metodo implementasaun iha proposta coerente, realistiku, no inklui halo monitorizasaun ka lae? Usa duni Metodo pratika diak no inovasaun inklui matenek lokal no material ka lae?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

10

1.3 Actividade sira ne’e dezenvolve duni baseia ba projecto sira iha pasadu no metodo de gestaun railolon ba proteje area kosteiras sira ka lae?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

15

1.4 Organisasaun no projetu ida ne’e aplika ou suporta metodo direitu basiku ka lae inklui responde ba generu?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

10

(14)

14 2. Coerensia Financeira

Proposta tenke demonstra financiamento nebe koherente, no kualidade orsamento proposta nebe nato’on.

financiamentu presija konsisten ho proposta tekniku no prova katak projecto ne’e iha kusto nebe eificiente no valor osan.

2.1 Iha orsamento nebe adequadu no custo neebe eficiente ga lae: iha ka lae rasio entre custo estimasaun no resultadu espetativa nebe satisfatoriu?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

15

2.2 Mais ou menus aktividade hotu refleta orsamentu ho apropriadu ka lae?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

15

3. Sustentabilidade ba aktividade sira no iha potensia ba replikasaun.

Proposta tenke inklui planu sustentabilidade nebe klara depois de projetu remata no iha potensialidade ba replikasaun nebe mak diak.

3.1 Iha kalae projetu inklui planu

sustentabilidade ho nia detalhos kona ba maneiras sira nebe mak projeta ba resultadus projecto iha longo praju, mak hanesan aspetu finanseira, institusional, no aspecto ambiental.

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

5

3.2 Projetu refere iha potesia diak ba replikasaun?

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

5

3.3 Iha ka lae projeto ne’e demonstra oinsa atu dezenvolve matenek no sei fahe ba autoridades sira no mos ba audiensia nebe barak.

(Sim perfeitu – sim – mais ou menus – oituan – no laiha liu relasaun) Favor ida esplika.

5

(15)

15

Annex III KONVITE BA ‘Habelar projecto pilotu adaptasaun iha Timor Leste

RFP21-014 Aplikasaun

Nota Conceitual – Aplikasaun Fundus Detalhos Organisasaun nia Naran legal husi Aplikante

ou organisasaun:

Numeru Kontaktu husi servisu fatin nia:

Numeru Telemovel:

Fax: Email:

Enderesu fiziku (registadu):

Favor ida indika kategoria ida neebe mak kandidatu pretense ba:

a) Entidade governo

b) Entidade NGO sira neebe regista ona legalmente c) Edukasaun organisasaun nia ou afiliasaun

d) Organisasaun ne’ebe buka lukru, asosiasaun ou negosiu kik e) Seluk – favor klarifika

kontaktu detalhus husi ema nebe fo autorijasaun

Autorizasaun pesoas hanesan ema ida neebe autoriza husi organisasaun kandidatu atu asina kontratu fundus.

Naran Primeiru: Naran ikus/apelidu:

Titulu Servisu:

Organizasaun:

Numeru Kontaktu: Numeru Telefone)

Fax: Email:

Hela fatin:

(16)

16 Profil husi organisasaun

Favor ida fo visaun jeral badak ida (masimu pazina 1) kona ba ita nia organisasaun, inklui horibain hira mak estabelese, negosiu prinsipal iha area saida, fo mos descrisaun badak kona ba ita boot sira nia organograma, no sistema financeira ou prosesu financeira.

Gestaun Financeira

Ita boot sira nia organisasaun prontu no bele fo rejistu finanseiru, conta, no relatoriu audit ba verifikasaun husi SPC?

Sim Não ☐ ☐ Ita boot sira nia organisasaun iha ka lae estrutura kona ba

jestaun finanseira atu maneja fundus ne’e?

Sim Não ☐ ☐ Ita boot sira nia organisasaun estabelese ona ga lae kona ba

politika financeiras no aprovisionamentu nebe mak jere aktividade aprovisionamentu no financa. (Se karik sim favor ida anexo ho nia kopia)

Sim Não ☐ ☐

Parseiru iha implementasaun projetu: inklui ho co-requerente se karik iha

Deskrisaun Aktividade

Descreve setor ida nebe mak kandidatu sira hakarak atu servisu ba:

akuakultrua, agrikultura, efisiensia ba uju Mina ba energia, protesaun kosteiras,

(17)

17 inklui maibe la

limite ba restorasaun ai parapa no enlarga (kuda aioan, no halo viveirus)

Titulu asaun

Lokalidade de asaun Alista no descreve asaun, aktividade ou servisu agora nebe mak rekerente

intende atu implementa iha setor sira neebe

selesionadu ona

Diskrisaun kona ba kontestu situasaun bainhira sedauk hahu aktividade, resultadu agora, resultadu husi projetu no programa seluk nia, interesada sira (masimu liafuan 1000)

Aprosimasaun valor kona ba asaun

Total durasaun ba aktividade Fo mos ita boot sira nia orariu aktividade se karik liu buat nebe ita boot sira mensiona iha leten.

2020 2021

Asaun/Actividade 1 Asaun/Actividade 2

(18)

18 Grupo tarjetu

Beneficiariu ikus

Interesada principal projetu nia

Planu implementasaun – descreve orariu geral kona ba projetu

Descreve no define kona ba necesidade no obstaklu ba tarjetu grupu benefisiariu no oinsa aktividade bele resolve nesesidade neebe iha.

Descreve maneiras neebe rekerente uja hodi atinji aktividade nebe define iha kraik

Descreve expektasaun resultadu final

Alina ho objetivu no rezultadu PACRES nia

Favor ida indika oinsa projetu refere alina ho PACRES nia objetivu no rezultadu no hari baseia ba actividade PACRES sira seluk iha ita boot sira nia nasaun, ho apropriadu

Sustentabilidade / estrategia neebe ejisti

Oinsa mak projetu ne’e kontinua ou tipu

akompanhamentu saida

(19)

19 mak ita sei halo ba projetu

ne’e?

Risku Projetu

Descreve no klasifika risku haat nebe signifikante liu nebe mak negativamente bele fo impactu ba projetu. Risku hanesan eventu potensial iha futuru nebee iha potensia fo impaktu negativu ba ita boot sira nia abilidade atu atinji resultadu projetu no bele inklui finaceiru, ambiental no risku social.

Risku Oinsa nia

probabilidade ba risku atu akontese (aas, mediu, baixa)

Sekarik risku akontese, nia impaktu saida mak sei akontese ba projetu (aas, mediu, baixa)

Estratejia mitigasaun – oinsa ita boot sira maneja risku?

Orsamentu proposta Kustu projetu

1) Kustu konstrusaun (sekarik aplikavel)

(A) (B) (A+B)

Pedido

financiamento SPC

Kontribuisaun kandidatu

Total kustu

Mobililizasaun no demobilizasaun $ $ $ Konstrusaun ( exemplu: uma/ servisu/ imposto $ $ $

Supervisor ba konstrusaun $ $ $

Konsultor, kontratores, (ex: inspesaun, dejenha, teste, arkitektura)

$ $ $ Sosa material no equipamentu $ $ $ Seluk tan (fo discrisaun): $ $ $

Sub- total kustu construsaun $ $ $

2) Kustu jestaun projetu

Pedido

financiamento SPC

Kontribuisaun kandidatu

Total kustu

Kustu selu funsionariu $ $ $

supporta servisu eskritoriu treinamentu hasae kapasidade Viajen

Seluk tan (foo nia diskrisaun): $ $ $

Sub total ba kustu jestaun eskritoriu nian.

$ $ $

(20)

20 Pedido

financiamento SPC

Kontribuisaun kandidatu

Total kustu

3) Kustu projetu (1 + 2) $ $ $

4) Total $

Pedidu finansiamentu husi SPC

Total pedidu finansiamentu husi SPC EUR Lista mos doadores seluk ho sira nia kontribuisaun

Informasaun importante sira seluk

Submete ita nia kopia sertifikadu atualizadu kona ba rejistu negosiu, lisensa kompanhia nebe validu, no kompanhia nia registru ba taxa.

Nomos, submete ita boot sira nia relatoriu finansa formal neebe mak prepara kada fulan iha tinan 2020 liu ba. Favor ita boot sira serteza katak ita boot sira nia dokumentu sei rai ho konfidensial husi SPC.

Ho ida nee certifica katak dokumentus sira nebe aneksu iha leten ne’e loos.

...

Asinatura CEO/ Jerente Diretor / Diretor jeral/ Jestor

Data:……….

(21)

21

Aneksu IV KONVITE BA ‘Habelar Pilotu Adaptasaun iha Timor-Leste’ PROPOSTA

RFP21-014

Kestionariu SER Screening

Kestionariu SER Screening

Deskrisaun Risku

Avaliasaun Risku Kompleta deit se karik nia resposta “Sim” iha koluna deskrisaun risku

Valor

Sim, Lae, n/a, TBD

Se karik resposta “Lae”, favor fó justifikasaun

badak

Se karik repostas “Sim”, deskreve problema potensiais, no espesifika

atividades sira nebe’e kauza risku sira nebe’e

identifika ona Karateriza risku sira nebe’e identifika ona ka

impaktu sira (hahalok no lalaok, intensidade, durasaun, no tendénsia

bele fila ba kondisaun dahuluk)

Iha nebe aplika, identifika aksaun atu

hadia sira nebe bele mitiga risku nebe’e

identifika ona

Karateriza nivel risku

nian:

Menus (M), Naton (N)

Aas (A)

1.

Traballador sira no kondisaun servisu

Projetu ne’e bele kria kondisaun servisu atu la seguru, la saudavel ba parte sira nebe’e involve?

Iha potensia ou lae, se projetu ne’e atu aplika pratika diskriminativu bazeia ba relijiaun, rasa, jéneru, fíziku (ema defisiente), ka konsiderasaun polítika?

2.

Alterasaun Klimatika

Projetu ne’e bele ka lae, fó kontibuisaun negativu ba alterasaun klimátika liu husi emisaun gases de estufas, liu husi deforestasaun (tesi ai) kah degradasaun florestal?

(22)

22

Projetu ne’e bele fó efeitu negativu ba resiliensia ba

alterasaun klimatika?

3.Efisiénsia rekursu no prevensaun polusaun

Projetu ne’e bele hamosu foer perigu sira ka lae? Projetu ne’e bele kauza estragu ba ambiente tan laiha kontrolu ba jestaun lixu?

Projetu ne’e bele emite polusaun? Substánsia kimika sira (inklui pestesida) sei uza iha projetu ne’e?

4. Direitus Umanus

Projetu ne’e iha tendénsia atu implika (negative) direitu umanu ema sira nebe’e afetadu nian?

Projetu ne’e bele kria tratamentu

desfavoravel ka diskriminasaun hasoru ema ruma ka grupu?

5. impaktu ba

komunidade afetada sira

Iha risku balun nebe’e maka komunidade hatene hela, maibe sira ladun hetan

oportunidade atu ekspresa sira nia preukupasaun kona ba projetu ne’e?

Iha risku ruma nebe’e projetu refere bele kria ou habo’ot konflitu entre/ho ema kah grupu seluk ka entre ema sira nebe afetadu?

Projetu ne’e bele halo hasa’e vulneabilidade komunidade nian ba moras ruma (kauza husi bee, kah moras seluk nebe iha relasaun ho bee no moras sira nebe bele transmite?

6. Jeneru

Iha tendensia, projetu ne’e bele implika igualdade jéneru, no/ka situasaun feto no labarik feto sira?

(23)

23

Lideransa komunitariu ka grupu sira ekspresa ona sira nia

preukupasaun kona ba igualdade jéneru relevante ho projetu ne’e durante prosesu konsultasaun ho parte interesadas sira?

Projetu ne’e bele limita abilidade/kbiit feto nian atu asesu ka uza rekursu natural nebe’e durante ne’e sira depende ba hodi hala’o moris?

7. Muda hela fatin

Projetu ne’e bele involve realokasaun fiziku komunidade?

(hare ba muda hela fatin nune’e mos planu realokasaun)

8. Uzu Rekursu natural

Projetu ne’e bele hamosu impaktu negativu ba biodiversidade ka habitat natural?

Projetu ne sei iha impaktu negativu ba área protegida ruma?

Projetu ne’e sei introduz species invasores ka alien species (species deskoñesidu “animal ou ai horis”) iha area projetu?

Projetu ne’e bele limita asesu ema nian ba rekursu natural no meius moris sira nian?

Projetu ne’e sei bele halo exploitasaun nebe’e la sustentavel ba rekursu renovavel balun?

9. Direitu ema nian no nain ba rai/propried ade ruma

Projetu ne’e bele fó efeitu negativu ba ema ka komunidade nia direitu: direitu ema sira nebe’e hetan impaktu, inklui aspeitu direitu prosedural, hanesan direitu atu hetan konsultasaun ka atu hetan asesu ba

(24)

24

informasaun, ka direitu substantivu (real kah personal) hanesan direitu atu asesu ba rekursu natural ka fahe benefisiu em relasaun ho rekursu naturais sira hanesan direitu karbonu, benefisiu husi asesu ba rekursu jénetika…)

Projetu refere bele rekere realokasaun ema sira husi sira nia uma ka rai sujeitu ba nain tradisionalmente ka uzu no kostume?

10.

Patrimnóniu Kultural

Projetu ne’e bele fó efeitu negativu ba patrimóniu kultura ruma?

Projetu ne’e bele bele fó efeitu negativu ba patrióniu kultural ruma nebe’e protegido legalmente?

Prosesu Kategorizasaun Risku

Se karik M deit mak iha koluna liman loos (koluna datoluk) maka projetu ne’e iha risku Menus > la precisa iha avaliasaun klean;

Se karik iha N ida ka liu, maka projetu ne iha risku Naton > presiza iha avaliasaun klean atu formula alternativus;

Se karik A ida ka liu, maka avaliasaun topiku obrigatoriu, inklui avaliasaun ba alternative sira nebe’e kredivel. (NB:

projetu ne’e bele kategorizadu hanesan risku Naton kah Aas depende ba rezultadu husi ESIA (Environmental Impact and Social Assessment)

Konkluzaun:

- Kategorizasaun risku (vistu resposta relevante iha kaixa sira iha liman ): - Menus - Naton - Aas

Rekomendasaun ba etapa sira tuir mai:

- Se karik precisa halo avaliasaun klean (favor espesifika se karik ne’e ba asuntu ida ida ka Avaliasaun Impaktu Ambiental no Sosial kompletu, nune’e mos area sira saida deit kah topiku nebe’e avaliasaun klean tenke hala’o):

(25)

25

Asuntu ka Area sira nebe’e precisa avalia klean Tipu Avaliasaun

Hau nebe’e asina, Sr/Sra _______________________, iha ne’e sertifika katak hau hatan ona kestionariu ne’e ho lolo’os no tuir koñesimentu diak liu husi hau.

Assinatura:

(26)

Anexo V KONVITE BA ‘Scaling up adaptation pilots in Timor Leste’ PROPOSALS

RFP:21-014 Deklarasaun Aplikante

Kandidatu, representadu iha abaixo assinado, hetan authorizasaun assinatura kandidatu nian, iha ambitu PACRES call for grant proposals, representa ko-kandidatu ruma iha proposta aksaun ne’e, iha ne’e deklara katak:

• Kandidatu no ko-kandidatu ida-idak (se karik iha) preenxe rekezitu bazeia ba kritéria sira nebe’e regula ona iha Guia ba Kandidatu;

• Kandidatu iha kapasidade finanseira naton atu hala’o aksaun nebe’e propoin ka programa servisu;

• Kandidatu sertifika status legal kandidatu nian no ko-kandidatu (sira) hanesan relata ona iha aplikasaun;

• Kandidatu aseita atu tuir prinsípiu sira pratika diak ba parseiru nian;

• Kandidatu diretamente resposavél ba preparasaun, jestaun, no implementasaun aksaun ho ko-kandidatu (sira), se karik iha, no sei la sai hanesan intermediariu;

• Kandidatu no ko-kandidatu (sira) tenke la iha situasaun saida deit (hanesan iha okos), basá sei esklui atu partisipa iha kontratu, tuir lista iha kraik:

(1) Sira falido (bangkrut) ka fehe malu, dadaun ne’e kazu ruma administradu hela iha tribunal, involve iha konkordansia ruma ho kreditu sira, atividade negosiu suspendidu, sai sujeitu ba prosesu sira relevante ho kazu sira mensiona ona, ka iha hela situasaun nebe’e hanesan, nebe’e rezulta husi prosedimentu hanesan nebe’e reguladu husi lei sira, ka regulamentu nasional.

(2) Sira hetan kondenadu ba kazu ofensivu em relasaun ho sira nia vida professional liu husi julgamentu nebe’e iha forsa res judicata;

(3) Sira kulpadu ba má konduta grave iha vida professional, nebe’e kandidatu bele maneja atu justifika;

(4) Sira seidauk kumpre obrigasaun ba pagamentu kontribuisaun seguransa sosial, ka pagamentu ba taxa bazeia ba legais nasaun nebe’e sira estabelese ba, ka nasaun kandidatu nian, ka nasaun nebe’e kontratu ne’e sei realiza ba;

(5) Sira hetan ona julgamentu nebe’e iha forsa res judicata atu halo fraude, korupsaun, involvimentu iha organizasaun kriminal ka atividade ilegal nebe’e prejudika interese finanseira komunidade nian;

Assinatura autorizadu husi terseira parte nian tenke sertifika katak nia laiha situasaun ruma nebe’e a lista ona iha leten no asina em nome de terseira parte.

(27)

27

Nune’e mos, rekoñese no aseita katak se karik kandidatu no ko-kandidatu (sira) (se karik iha) partisipa maske iha hela situsasaun balun a lista iha leten, sira bele eskluido husi prosedimentu seluk;

• Kandidatu no ko-kandidatu (sira) tenke hatene katak atu proteje interese finanseira EU nian, maka sira nia data pesoal sei transfere ba servisu auditoria interna, ba Tribunal Auditoria Europeia nian, ba Panel Irregularidade Finanseira ka ba Edifisiu Anto-Fraude Europeia nian.

• Kandidatu hatene ho didiak ninia obrigasaun atu informa la ho atraza ba kordenador SPC PACRES nebe’e nia submete aplikasaun ne’e, se karik iha aplikasaun hanesan atu hetan fundu submete mos ona ba Departamentu Komisaun Europeia seluk ka ba Insitituisaun Uniaun Europeia nebe’e approvado ona husi sira hafoin submete aplikasaun ba grant ida ne’e.

Asina em nome de kandidatu

Naran organizasaun nian Endressu

Detallu Kontaktu

Naran ema nebe’e reponsavel (hakerek iha letra bo’ot hotu)

Pozisaun

Asinatura + karimbu

Data

(28)

28

Annex VI CALL FOR ‘Scaling up adaptation pilots in Timor Leste’ PROPOSALS

RFP21-014 Checklist Dokumentu

Hau ……… (tau naran),

husi ……….. (tau naran kompania/instituisaun, etc.)

Konfirma katak aplikasaun ne’e halo atu suporta iha PACRES nia okos

Hau konfirma katak hau le’e ona orientasaun atu kompleta no submete aplikasaun ne’e, no hatene kona ba kriteria atu preenxe rekezitu no avaliasaun nian.

Hau, iha ne’e, submete dokumentu sira a lista iha kraik ba ita nia konsiderasaun:

(Favor vistu iha kaixa apropriadu nebe’e dokumentu sira hatama ona) Nota conceitu Kompleta ona

Kestionariu SER Screening Deklarasaun Kandidatu

Sertifikadu Rejistrasaun Negosiu Rejistrasaun Taxa Negosiu nian

Account Finanseiru 2019 no 2020 nian

Lista dokumentu balun nebe’e inklui, atu suporta aplikasaun:

Sinceramente,

____________________________________ _______________________

Naran no Asinatura Data

Titulu_____________________

(29)

29

Aneksu VII Kondisaun Jeral SPC ba Kontratu Grant

2. STATUS LEGAL

Manan nain tenke konsideradu hanesan iha status legal hanesan parte independente vis-à-vis SPC. Manan nain nia pesoal ka sub-kontraktor labele konsideradu iha aspeitu saida deit hanesan traballador ka ajente SPC nian.

3. FONTE INSTRUSAUN SIRA

Manan nain labele buka ka aseita atu simu instrusaun husi autoridade se’e deit nebe’e external husi SPC iha koneksaun ho dezempeñu ninia atividade nian liu husi konkordansia ida ne’e. Manan nain tenke tahan an husi halo aksaun saida deit mak bele afeta SPC, no tenke preenxe ninia kompromisu ho sériu ba intese SPC nian.

4. RESPONSABILIDADE MANAN NAIN NIAN BA NINIA TRABALLADORES SIRA

Manan nain sei responsibliza ba kompeténsia professional no teknikal ninia traballdor sira nian, no sei hili, atu servisu iha akordu ida ne’e, pesoal sira nebe’e bele fiar no sei performa efetivamente iha implementasaun akordu ne’e nian, no mos respeitu kostume lokal, no tuir estandar moral nebe’e aas konduta étika no moral nian. Manan nain labele halo diskriminasaun hasoru traballador SPC nian, sira nia traballador sira, professional idenpendente balun, ka ema seluk tan bazeia ba rasa, kondisaun médiku, fiar relijiaun, bei ala, orijen nasional, tinan, seksu ka defisiensia.

5. SUB-KONTRATU

Iha tempu nebe’e manan nain rekere ka presiza servisu husi sub fonrsedor ruma ka

kontrator, uluk nanain, tenke hetan aprovasaun eskrita no liberasaun husi SPC atu inisia servisu ho sub-kontraktor no fornesedores hotu. Aprovasaun husi SPC ba sub-fronesedor sira sei la husik ses fornsedor atu kumpre nia obrigasaun tuir akordu kontratu ida ne’e nian. Termu hotu husi sub-kontratu ida tenke tuir no hakruk ba akordu ida ne’e.

6. OFFICIAIS LABELE HETAN BENEFISIU

Manan nain tenke garante katak laiha ofisial SPC nian nebe’e simu ka sei simu benefisiu diretu kah indiretu husi manan nain liu husi akordu ida ne’e. Manan nain aseita katak kontra aspeitu ida ne’e hanesan kontra termu essensial ida iha akordu ida ne’e.

7. INDEMINIZASAUN

Manan nain tenke indeminiza, kuidadu no salvaguarda ho didiak, no defende ho kustu rasik, SPC, nia ofisiais sira, ajentes, servidores no traballadores husi ka hasoru akuzasaun, lamentasaun, no ezijensia sira no responsibliza kualker forma obrigasaun, inklui kustu hotu, nebe’e mosu sai husi aksaun sira ka rezultadu husi manan nain, ka manan nain nia traballador, ofisial, ajentes ka sub- fornesedor sira, iha dezempeñu akordu ne’e nian. Aspeitu akordu ne’e mos sei kobre mos, responsabilidade no obrigasaun sira iha natureza kompesasaun de traballlu, responsabilidade produtu, no responsabilidade nebe’e mosu ses husi direitu/deskoberta invensaun, ekipamentu, ka propriedade intelektual husi manan nain, nia traballador, ofisial,

(30)

30 ajente, servente, ka sub-kontrator no fornesdor sira. Obrigasaun iha artigu ne’e nia okos, sei la lakon hafoin terminasaun akordu ne’e nian.

8. SEGURU NO RESPONSABIILIDADE BA PARTE TERSEIRA

7.1. Manan nain tenke prepara no mantein seguru hasoru risku hotu em relasaun ho nia propriedade no ekipamentu sira nebe’e uza atu ezekuta akordu ida ne’e.

7.2. Manan nain tenke prepara no maintein kompensasaun seguru (asuransi) traballador nebe’e apropriadu, ka ekivalente, em relasaun ho nia traballador atu kobre ejizensia sira ba kanek ka mate em relasaun ho akordu ida ne’e.

7.3. Manan nain tenke mos prepara no mantein obrigasaun seguru (asuransi) iha montante ida nebe’e adekuadu atu kobre ezijensia parte terseira ba mate ka kanek, ka lakon ka estragus ba propriedade, nebe’e hamosu husi ka iha koneksaun ba prestasaun servisu, ka atividade iha akordu ne nia okos, ka operasaun veikulu, ró, aviaun ka ekipamentu seluk nebe’e hanesan nain ka fo aluga husi manan nain ka nia ajente, servidor, traballador ka sub- kontrator no fornesedor sira, nebe’e garante dezempeñu servisu em relasaun ho akordu ida ne’e.

7.4. Manan nain, tenke, liu husi pedidu, apresenta ba SPC evidénsia nebe’e forte kona ba kobre seguru hanesan rekere iha akordu ne’e.

9. AUTORIDADE ATU MODIFIKA

Laiha modifikasaun ka mudansa iha akordu ida ne’e, no renunsia apresentasaun ruma ka relasaun kontratu adisional tipu saida deit ho manan nain no tenke validu no bele ezekuta hasoru SPC, a naun ser ke aprensenta liu husi emenda

ida ba akordu assinadu husi ofisial SPC nian.

10. PROPRIEDADE INTELEKTUAL

Manan nain tenke asegura katak sasan sira nebe’e fornese ka uza la kontra direitu nain ba sasan, dezeñu, naran, no emblema ruma. Nune’e mos, manan nain tenke, bazeia ba seguru ne’e tenke indeminiza, mantein, no kuidadu SPC husi aksaun ka ezijensia nebe’e hasoru SPC kona ba alegasaun kontra direitu nain ba sasan, dezeñu, naran ka emblema nebe mosu em koneksaun ho sasan sira nebe’e fornese ka uza ona.

11. UZU BA NARAN, EMBLEMA KA KARIMBU OFISIAL SPC NIAN

Manan nain labele halo publikasaun ka publika katak nia/sira hanesan manan nain ida ho SPC, ka manan nain mos labele, iha maneira saida deit uza naran kah emblema ofisial SPC, ka abreviasaun ruma em nome de SPC iha koneksaun ho ninia atividade komersial ka seluk.

12. KONFIDENSIAL, NATUREZA DOKUMENTUS NO INFORMASAUN

11.1 Mapa hotu, dezeñu, fotografia, planu relatóriu, rekomendasun, estimasaun, dokumentus no data hotu seluk nebe’e kompila husi ka simu husi manan nain iha akordu ne’e nia okos sei sai hanesan propriedade SPC nian, no tenke trata hanesan konfidensial no tenke haruka deit ba ofisial autorizadu sira husi SPC wainhira servisu iha akordu ne’e nia okos kompleta ona.

11.2 Manan nain labele komunika iha tempu saida deit ho ema seluk, governu kah autoridade external husi SPC, kona ba informasaun nebe’e nia hatene liu husi asosiasaun ho SPC nebe’e seidauk publika,

(31)

31 a naun ser ke ho autorizasaun husi SPC; no mos manan nain labele iha tempu saida deit uza informasaun refere ba vantajen privadu. Obrigasaun hirak ne’e sei la lakon hafoin terminasaun kontratu ida ne’e.

13. TAREFA NO INSOLVENSIA

12.1. So ho hetan aprovasaun eskrita husi SPC, manan nain labele halo mudansa, transferénsia, halo promesa ka dispozisaun seluk kona ba akordu, ka parte saida deit iha laran, ka direitu ka obrigasaun balun husi manan nain iha akordu nia okos.

12.2. Iha tempu wainhira manan nain deklaradu insolvensia (bangkrut) ou nain ba kompañia/insitituisaun muda tan kompañia monu, maka SPC sei imediatamente termina akordu liu husi fó karta notifikasaun terminasaun ba manan nain.

14. FORCE MAJEURE NO MUDANSA BA KONDISAUN SIRA

13.1. Force majeure, hanesan uza iha artigu ida ne’e, signifika aksaun Maromak nian, funu (deklaradu ou lae), invasaun, revolusaun, ema sobu, ou aktu sériu nebe’e ho natureza hanesan ka forsa ida nebe’e labele kontrola husi parte ruma.

13.2. Iha tempu nune’e no ho lalais kedas hafoin mosu kauza ruma nebe’e bele hamosu force majeure, manan nain tenke notifika no apresenta detallu em eskritu ba SPC, kona ba mosu ka mudansa ne se karik manan nain labele kompleta hotu ka ho balun, at hala’o ninia kna’ar no responsabilidade bazeia ba akordu ida ne’e. Manan nain mos tenke notifika SPC kona ba mudansa hotu, iha kondisaun normal ka iha akontesimentu saida deit nebe’e implika ka ameasa atu disturba implementasaun akordu ida ne’e nian.

Notifikasaun ne’e tenke kobre pasu pasu nebe’e propoin husi manan nain atu bele konsidera, inklui mos alternative sira nebe’e bele atinje atu mantein dezempeñu servisu nebe’e la prevenidu husi force majeure. Hafoin simu notifikasaun nebe’e esklarese iha artigu ida ne’e, SPC sei foti desizaun hanesan, bezeia ba kriteria nebe’e iha; hare tuir ka presiza iha situasaun refere, inklui fó extensaun tempu nebe’e razoavel ba manan nain atu hala’o nia knar bazeia ba akordu ida ne’e.

13.3. Se karik manan nain liu husi maneira permanente la konsege, totalmente ka parsial, hare ba kondisaun force majeure atu hala’o nia kna’ar no kumpre nia responsabilidade bazeia ba akordu ida ne’e, SPC iha direitu atu suspende ka termina akordu ne’e ho kriteria no termu nebe’e hanesan iha artigu 14, kona ba

“Terminasaun”, a naun ser se tempu ba notifikasaun maka lornon hitu (7) laos loron tolu nulu (30).

15. TERMINASAUN

14.1. SPC iha direitu atu termina akordu ne’e atu garante seguransa no sem kauza iha tempu saida deit liu husi notifikasaun eskrita loron sanulu resin lima (15) antes ba manan nain.

14.2. Iha tempu nebe’e iha terminasaun husi PSC bazeia ba artigu ida ne’e, sei laiha pagamentu mak sei halo husi SPC ba manan nain.

14.3. Se karik manan nain bankrota, hetan likuidada ka sai insolvensia, ka se karik manan nain halo servisu ba benefisiu nia kreditor nian, ka manan nain hetan adjudikasaun tan nia (manan nain) iha situasaun brankrota, SPC bele, sem prejudika parte nebe’e deit ka lei nebe vigora, hapara kedas akordu ne’e. Manan

(32)

32 nain tenke kedas fó hatene SPC kona ba akontesimentu saida deit nebe’e explika ona iha leten.

16. RESOLUSAUN BA DISPUTA 15.1. Akordu Amigavel

Parte sira nebe’e maka uza esforsu diak liu husi sira atu resolve ho dame ba problema hotu, kontroversaun, ka protesta nebe’e mosu husi, ka iha ligasaun ho akordu ida ne’e, ka iha violasaun, terminasaun ka laiha validade. Iha ne’e parte sira hakarak buka dalan solusaun nebe dame liu husi konsiliasaun, tenke halo tuir lei lokal, ka bazeia ba prosedimentu seluk nebe’e karik konkorda ona husi parte sira.

16.2 Arbitragem

So se karik iha problema, kontroversaun ka iha protesta entre parte sira nebe’e mosu husi ka relevante ho kontratu ne’e ka iha voilasaun, terminasaun ka laiha legalidade resolvidu liu husi dalan dame tuir paragrafu liu ba husi artigu ida ne’e, iha tempu loron sanulu (10) tempu servisu hafoin simu husi parte ida no pedidu parte seluk atu resolve ho dame, konflitu, kontroversaun ka protesta ne’e sei hato’o husi parte ida ba arbitragem tuir lei lokal nebe’e vigora. Tribunal arbitragem laiha kompetensia atu fo pena atu rekompensa.

Parte hotu sei kesi husi desizaun arbitragem nebe sei fo hanesan resultadu husi arbitragem ne’e rasik, hanesan desizaun ikus husik kontorversaun, protesta, ka konflitu ne’e rasik.

Klausula (15.2) la vale se ida husi parte sira ne husu atu rekompensa ho ansi (inklui desizaun tribunal) hasoru parte seluk.

17. PRIVILEJIU NO IMUNIDADE

Laiha buat ida iha laran ka relevante ho akordu ida ne maka sei konsidera hanesan desviasaun, espressadu ka implikadu, husi diretu especial hotu no imunidade SPC nian, inlkui orgaun subsidiariu sira.

18. EXESAUN HUSI TAXA

Iha akordu ho nasaun nain ho nasaun nain nebe’e sai lokalizasaun ba SPC nia edifisiu, SPC nudar, organizasaun internasional ida, libertadu husi tipu taxa saida deit, a naun ser se iha kustu ba uzu utilidade publika, no libertada husi alfandega no kustu nebe’e hanesan em ligasaun ho sasan importadu no exportadu sira atu uza ofisialmente. Se karik iha autoridade ruma nebe’e deziste atu admite exesaun SPC husi taxa, alfandega ou kustu sira nebe’e temi ona, maka fornesedor tenke kedas konsulta ho SPC atu tau prosedimentu nebe’e hotu hotu simu.

19. TRABALLADOR LABARIK

18.1. Manan nain deklara no asegura katak manan nain mesmu nia fornesedor sei la involve iha pratika saida deit maka la tuir diretu sira nebe’e determina ona iha Konvensaun Direitu Labarik, inklui artigu 32 nebe’e, hatete labarik ida tenke hetan protesaun husi halo servisu saida deit mak perigozu ka disturba prosesu aprendizajem, ka perigu ba saude ka kresimentu fiziku, mental, espitirual, moral, no social labarik nian.

18.2. Kada violasaun husi representasaun, garantidu sei fó poder ba SPC atu termina kedas akordu ida ne’e imediatamente, liu husi notifikasaun ba manan nain, ho laiha kustu ida ba SPC.

20. DIREITU UMANU

19.1. Manan nain rekoñese, respeita no tau aas direitu umanu ema ida idak nian, nebe’e

参照

関連したドキュメント

「Wattbikeが卓越したエルゴメーターであることは間違いありません。テスト再現性の高さはア

Ho resultado peskiza ne’ebe hala’o husi peskizadora kompara ho peskiza dahuluk hatudu katak iha duni relsaun entre hahalok fuma tabaku no sanitasaun fisiku uma nian

単品系 二 品系 小児用 ス ト ー マ 装具併用品 ス ト ー マ 用洗腸用具

III.2 Polynomial majorants and minorants for the Heaviside indicator function 78 III.3 Polynomial majorants and minorants for the stop-loss function 79 III.4 The

191 IV.5.1 Analytical structure of the stop-loss ordered minimal distribution 191 IV.5.2 Comparisons with the Chebyshev-Markov extremal random variables 194 IV.5.3 Small

なぜ、窓口担当者はこのような対応をしたのかというと、実は「正確な取

By our convergence analysis of the triple splitting we are able to formulate conditions on the filter functions to obtain second-order convergence in τ independent of the plasma

Desk Navigator グ ループ 通常業務の設定」で記載されているRidoc Desk Navigator V4への登録 方法に加えて新製品「RICOH Desk