• 検索結果がありません。

Esforsu Governu ba Hatan Dezafius Husi Sistema Pagamentu Subsídiu

Rezultadu peskiza hetan preokupasaun no dezafius oioin, hatan ba dezafiu ne‟ebé hasoru, Governu fó fiar ona ba Banku atu hamosu sistema nu‟udar solusaun alternativa. Ekipa peskizador Belun dada lia mós ho autór xave iha BNCTL hetan katak, BNCTL hala‟o ona programa pilotu liga-bá pagamentu pensaun idozus, nu‟udar pasu importante ida hodi halo mudansa ba dezafius sira ne‟ebé durante ne‟e akontese. Señor Suan hato‟o katak, –

“Governu fó ona fiar ba ami atu halo kooperasaun hodi fasilita prosesu pagamentu subsídiu ba idozus to‟o iha suku ka idozu sira nian uma hela fatin (ema ne‟ebé moras) hodi hatan ba dezafiu sira tuir peskiza Belun detekta ona iha baze.”33

31 Intervensaun husi Diretora Nasionál Rejistu Sivíl no Notariadu Sra. Fatima, Maria iha Diskusaun Meja Kabuar iha Hotel Vila Verde Dili, dia 27 Agustu 2014.

32 Intervensaun husi Diretór BNCTL Sr. Spiritu Santo, Sergio iha Diskusaun Meja Kabuar, Hotel Vila Verde dia 27 Agustu 2014.

33 Rezultadu entrevista ho Sr. Suan, Luis nu‟udár Manajer IT Banco Nasionál Comersiu Timor-Leste (BNCTL), iha Dili. Data 27 Setembru 2012.

43 Belun mós hetan mekanizmu transfere osan husi banku no oinsá sistema ne‟ebé di‟ak atu osan ne‟e bele to‟o benefisiáriu sira nia liman, atu hatene kle‟an prosesu ne‟e, bele haree iha aneksu relatóriu ne‟e.

„Defikuldade atu selu ho sistema regulár tuir tempu sei iha razaun no dezafius oioin hanesan ezemplu -(kondisaun saúde fíziku hanesan moras todan, idozus muda nia hela fatin, sst). Prosesu pagamentu ne‟ebé BNCTL hahú iha Dili no iha dezafiu hanesan ekipa pagamentu susar atu fó atendementu lalais tanba ema idozus barak liu.

Sistema BNCTL sempre husu ba benefisiáriu sira atu tuir prosedimentu, purezemplu banku husu atu lori kartaun eleitorál hodi loke konta-bankaria. SESS dala ruma fó lista naran duplika maibé wainhira loke númeru konta-bankaria, ema bele lori kartaun ida de‟it, prosesu ne‟e di‟ak atu ajuda tebes hodi halakon ema halo falsifikasaun. Kona-ba fatin ne‟ebé dook, BNCTL bele to‟o iha fatin refere maibé iha asesu ba estrada, tanba ekipa fahe osan husi banku ba ho kareta. Iha mós opsaun seluk, xefe suku sira bele hato‟o proposta no lista benefisiárius ba BNCTL no ekipa buka meius atu bele ba selu iha suku ne‟ebé sira hela bá.

Osan ne‟ebé governu haruka bele selu iha tinan tomak, la‟ós selu dala ida de‟it – osan sei la haruka fila kuandu prazu seidauk determinadu. Informasaun kona-ba duplikasaun, BNCTL uza fingerprint hodi evita manipulasaun maibé barak seidauk toman entaun sei iha problema uitoan, hanesan ezemplu liman nakdedar. Informa katak BNCTL kontinua servisu hamutuk ho MSS-SESS atu haree dadus sira, liuliu evita duplikasaun sira.‟34

Ne‟e nu‟udar informasaun interesante tebes, populasaun liuliu ba benefisiáriu sira dala barak laiha informasaun klaru kona-ba tempu pagamentu. Benefisiárius sira hatene katak banku halo pagamentu durante fulan neen tomak nia laran de‟it no liu períodu ida ne‟e banku labele atende ona, maibé sira bele mai direta iha banku hodi simu, prosesu ne‟e idozus sira presiza tebes atu hatene.

b. Pagamentu ba benefisiáriu ba kada fulan neen

34 Aprezentasaun husi Diretór Nasionál CEO, BNCTL – Sr. Espiritu Santo, Sergio iha Belun nia atividade

„Diskusaun Meja Kabuar‟ iha Hotel Vila Verde Dili, dia 27 Agustu 2014

44 Iha primeiru etapa nu‟udar pilotu projetu, Banku kria orariu hodi halo pagamentu ba benefisiáriu sira kada fulan neen, ne‟e tempu kleur ba idozus sira, no iha rekomendasaun husi sira atu simu ba kada fulan 3. Maibé programa ne‟e aplika ona iha subdistritu 4 iha Dili laran BNCTL halo pagamenentu direta iha edifisiu BNCTL. Maski nune‟e maibé tuir ekipa peskizador nia observasaun iha tempu fahe osan iha Banku BNCTL iha Mandarin Dili, nota nafatin problemas lubuk ida hanesan ema (dudu malu, forma liña iha loron manas husi dadersan to‟o lokoraik) ho kondisaun nune‟e rezulta katuas/ferik sira balu monu dezmaia.

Idozus nia rekomendasaun atu simu subsídiu ba kada fulan 3, hetan intervensaun pozitivu tebetebes husi MSS-SESS-DNSS dehan katak – “ba futuru iha esperansa boot ba tinan 2015, sei halo koordenasaun di‟ak liután, entre DNSS naun kontributivu ho BNCTL hodi halo pagamentu fulan tolu dala ida.”35

Programa fahe/simu osan idozus ba subdistritu Metinaro ho Atauro, sei uza kareta hodi hala‟o pagamentu to‟o iha suku sira ne‟ebé refere. Ba benefisiáriu sira balun ne‟ebé moras, iha prosesu seluk mak ekipa BCNTL ho kareta bele bá vizita to‟o uma hodi halo pagamentu direta ba benefisiáriu sira. Serteza katak, sistema halo pagamentu diretamente ba benefisiáriu maibé la fó liuhusi idozu nia oan ka família nu‟udar reprezentante husi benefisiáriu. Pilotu ida ne‟e mós aplika ona iha distritu 5 seluk hanesan – (Aileu, Baucau Covalima, Oekuse, no Vikeké), BNCTL selu to‟o iha nivel suku sira, maibé haree mós husi kondisaun estrada.

Prosesu ne‟e mak pilotu projetu nu‟udar pasu pozitivu no importante no ba futuru bele aplika ba iha fatin hotu-hotu iha territóriu nasionál. Belun ho esperansa aas atu fó advokasia nafatin ba futuru hodi minimiza kauza ba tendénsia konflitu, atu nune‟e katuas no ferik sira ne‟ebé hetan apoiu ba asisténsia sosiál sente seguru.

Iha „diskusaun meja kabuar‟ ne‟ebé Belun realiza iha dia 27 Agustu 2014 Sr. Luis haktuir katak, iha 2008 uza sistema manual ne‟ebe hamosu problem barabarak, maibé ho esforsu boot halo kooperasaun entre MSS-SESS hamutuk ho BNCTL iha 2014 hadi‟ak tiha ona buat balun, maski balun sei eziste nafatin no SESS iha vontade di‟ak atu kontinua hadi‟ak iha futuru liuhusi servisu hamutuk ho BNCTL.

35 Informasaun husi Sr. da Costa Luis, Xefe Departementu Idozus no Invalidu iha ‘Diskusaun Meja Kabuar’

dia 27 Agustu 2014, iha Hotel Vila Verde, Dili.

45 BNCTL konsege rezolve ona problema balun liuhusi projetu pilotu iha distritu 6 ne‟ebé pagamentu liuhusi sistema konta-bankaria no rezultadu agora sai di‟ak liu. Maski nune‟e sistema manual kontinua la‟o iha distritu 7 hanesan – (Ainaro, Bononaro, Ermera, Lautein, Likisá, Manatuto, Manufehi).

Polítika Governu liuhusi MSS-SESS ba Asisténsia Sosiál ne’ebé Sustentavel

Sai preokupasaun boot ba lideransa Governu, Estadu no mós ba autór parseiru dezenvolvimentu sira seluk hotu hanesan – (organizasaun sosiedade sivíl, lideransa relijiozus, sst) relasaun ho susténtabilidade orsamentu Estadu ba polítika asisténsia sosiál hotu-hotu hanesan – (Subsídiu idozus/invalidus, bolsa da maen, dezastri naturasi, sst).

Relasiona ho preokupasaun sira ne‟e, iha intervensaun katak – „ba polítika idozus, hato‟o nia preokupasaun kona-ba oinsá atu haree programa ne‟e nia sustentabilidade.

Siginifikadu tebes bainhira númeru idozu aumenta, automatikamente aumenta mós osan ne‟ebé sei sai ba pagamentu. Timor-Leste nia dependénsia ba osan minarai sai preokupasaun husi sosiedade sivíl sira nian. Gastu barak sei fó perigu ba orsamentu Estadu husi setór minarai ne‟ebé besik atu maran ona. Nune‟e wainhira osan minarai hotu, saida mak polítika Governu liuhusi MSS-SESS sei halo hodi fó garantia ba asisténsia sosiál iha futuru? MSS presiza heree asuntu ne‟e no bele hamosu polítika ida hodi dezenvolve setór seluk no ba futuru bele responde subsídiu idozus no mós asisténsia sira seluseluk tán.‟36

36 Intervensaun husi Sra. Martins, Inés husi NGO La’o Hamutuk iha Diskusaun Meja Kabuar iha Hotel Vila Verde ili, dia 27 Agustu 2014.

46 Konkluzaun

Liuhusi programa sistema Atensaun no Responde Sedu (AtReS) nia monitorizasaun konflitu37 no mós peskiza ida ne‟e, NGO Belun konklui katak dezafius barak mak mosu durante implementasaun polítika asisténsia sosiál ba idozus. Problema hirak ne‟e hanesan ameasa seguransa ba benefisiáriu sira; frakeza iha sistema administrasaun inklui falsifikasoens dokumentu; konflitu ne‟ebé mosu entre família; preokupasaun no utilizasaun osan Estadu nian; Polítika Governu liuhusi MSS-SESS ba asisténsia sosiál ne‟ebé sustentavel. Maibé governu hanesan implementador ba prosesu ne‟e halo daudaun esforsu hodi hatan-bá dezafius ne‟ebé hasoru.

Ikus liu, atu hamenus tensaun, presiza haree didi‟ak no tau fundamentu iha implementasaun asisténsia sosiál ba ema idozus, kriteriu ne‟ebé iha ona iha Dekretu lei No. 19/2008, kona-ba sé mak sai treseira idade ka idozus hodi simu osan subsídiu husi Estadu. Presiza atualizasaun ba dadus idozu nian hodi evita problemas administrativus iha prosesu implementasaun pagamentu. Nune‟e mós presiza iha sosializasaun ba komunidade kona-ba objetivu asisténsia sosiál ba idozu sira nune‟e bele evita problemas ne‟ebé hasoru iha família.

Belun nia relatóriu polítika ne‟e kompleta ho rekomendasaun profundu lubuk ida ba parseiru dezenvolvimentu hotu-hotu no liuliu ba Governu Timor-Leste atu bele iha asaun konkreta ba responde defikuldade katuas-ferik sira nu‟udar idozus iha tempu oin mai.

Ho ezemplu sira ne‟ebé Belun foti husi revista literatura, prosesu pagamentu liuhusi SMS hanesan iha Afrika, Amerika Latina, BNCTL afirma katak ba futuru sei halo pagamentu movel – hanesan ezemplu, ho SMS hanesan sistema iha Afrika do Sul no Amerika Latina.

37Atu hetan infomasaun klean liu tan ba programa AtReS nia metodolojia bele refere ba Annex 1.

47

関連したドキュメント