• 検索結果がありません。

KORELASAUN ENTRE EFETIVIDADE LEE NO DISKUSAUN ESTUDANTE FSS- UNTL KONA-BA NOTÍSIA SEGURANSA IHA JORNÁL TIMOR POST HO KOMPRENSAUN BA HAMOSU OPINIAUN IH

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2022

シェア "KORELASAUN ENTRE EFETIVIDADE LEE NO DISKUSAUN ESTUDANTE FSS- UNTL KONA-BA NOTÍSIA SEGURANSA IHA JORNÁL TIMOR POST HO KOMPRENSAUN BA HAMOSU OPINIAUN IH"

Copied!
8
0
0

読み込み中.... (全文を見る)

全文

(1)

KORELASAUN ENTRE EFETIVIDADE LEE NO DISKUSAUN ESTUDANTE FSS- UNTL KONA-BA NOTÍSIA SEGURANSA IHA JORNÁL TIMOR POST HO

KOMPRENSAUN BA HAMOSU OPINIAUN IHA KOMUNIKASAUN

(Rafael Ximenes de Assis Belo) (Alumni Komunikasaun Sosiál-UNTL)

1. Fundamentu teóriku

Media nu’udar klamar ba demokrasia no demokrasia ne’e funsiona tanba iha liberdade [ho responsabilidade]: liberdade espresaun nu’udar parte ida. Media bele influénsia ka forma opiniaun públiku ho nia agenda setting hodi hamosu mós debate ka diskusaun iha públiku.

Media hala’o serbisu komunikasaun katak produz informasaun ka hato’o mensajen hodi fornese ba públiku eh audiénsia. Hato’o mensajen koñesidu nu´udar prosesu komunikasaun (husi dalen latina communicare katak “fó hatene”).

Enkuantu, tuir Carl I Hovland, liuhusi nia livru Social Communication, katak komunikasaun nu´udar prosesu iha ne´ebé individu ida (komunikadór) hato´o estimulasaun (babain hanesan símbolu sira iha forma liafuan sira) atu muda hahalok individu sira seluk (komunikante) (Suhandang, 2010:16). Communication is the process by which an individual (the communicator) transmits stimuli (usually verbal symbols) to modify the behavior of the other individuals (the communicatees) (Suhandang, 2010:16).

Komunikasaun iha Wilbur Schramm, Mass Communication, fó paradigma ne´ebé deklara katak maneira ne´ebé di´ak atu esplika komunikasaun maka resposta pergunta: Who says what in which channel to whom with what effect? Ho nune´e, bele esplika katak komunikasaun hanesan prosesu hato´o mensajen husi komunikadór ba komunikante liuhusi media, ne´ebé hamosu efeitu (kauza) ruma (Suhandang, 2010:16).

Husi hanoin rua ne´e, hakerek na´in halo konkluzaun etimolojiku katak elementu sira ne´ebé envolve iha prosesu komunikasaun maka komunikadór, mensajen, media, komunikante, no efeitu (kauza).Elementu hirak ne´e serbisu hamutuk no interdependente hodi hamosu komunikasaun ne´ebé ikus mai bele rezulta asaun ka efeitu depende ba objetivu husi personajen komunikasaun sira. Tan ne´e, se bainhira akontese prosesu komunikasaun maka falla iha elementu hirak ne´e ida maka sei akontese mós efeitu ne´ebé la di´ak [ruídu] ka falla ba persepsaun ka intensaun husi komunikadór ka autór komunikasaun sira tanba fatór

(2)

determinante ba efeitu ka kauza maka ema sira ne´ebé hala´o ka hola parte iha prosesu komunikasaun.

Istorikamente media hahú iha imperiu Romanu, iha Cesar Agustu nia tempu tama to’o agora, media foun. Media kompostu husi jornál, rádiu no Televizaun (media konvensionál ka mainstream) no online (media foun).

2. Natureza no Funsaun Media Masa

Media masa katak instrumentu ka meius sira ne´ebé utiliza hodi hato´o mensajen husi fontes (komunikadór) ba públiku (komunikante/resetór) ho meius komunikasaun sira hanesan jornál, rádiu, televizaun no internet.

Iha moris sosiál liliu iha sosiedade moderna, tuir McQuail(2000:66), iha perspetiva neen iha papel/funsaun media:

1. Haree media masa nu´udar window on event and experience.

Media haree hanesan janela ne´ebé posibilita públiku atu haree saida maka akontese dadaun iha liur ne´ebá, ka media hanesan instrumentu estudu atu hatene akontesimentu oioin.

2. Media mós babain konsidera hanesan a mirror of event in society and the world, implying a faithful reflection.

Espellu ba akontesimentu oioin ne´ebé maka iha sosiedade no mundu, ne´ebé maka refleta naran de´it. Tanba, jestór media babain sente la “halo sala” se konteúdu media nakonu ho violénsia, konflitu, pornográfia ka buat aat seluk, tanba tuir sira katak faktu maka hanesan ne´e, media só refleta de´it faktu, kore-an husi gosta ka la gosta. Maibé loloos, angúlu, diresaun no framing husi kontéudu ne´ebé konsidera hanesan espellu ba realidade ne´e hakotu/deside husi profesionál media, no públiku la livre tomak atu hatene saida maka sira hakarak.

3. Haree media hanesan filtru, ka gatekeeper ne´ebé selesiona buat oioin atu fó atensaun ka lae. Media normalmente eskolla isu, informasaun ka forma content seluk ne´ebé tuir padraun husi nia jestór. Iha ne´e “eskollidu” husi media kona-ba saida-saida de´it maka bele hatene no hetan atensaun.

4. Media masa babain mós hanesan guide, matadalan ka interpreter, ne´ebé halo tradusaun no hatudu diresaun ba inserteza sira oioin ka alternativa ne´ebé variada.

5. Haree media masa hanesan forum atu halo aprezentasaun oioin no ideia sira ba públiku, nune´e posibilita akontese entendimentu no feedback.

6. Media masa hanesan interlokutór, ne´ebé la´os hanesan de´it fatin ba informasaun, maibé mós parseira ba komunikasaun ne´ebé posibilita atu akontese komunikasaun interativa.

Nune´e mós, Suryawati (2011:38) hateten, media hala´o funsaun haat hanesan: atu informa(to inform), atu interpreta(to interprete), atu hatudu(to guide) no atu diverte (to entretain).

Hahún ba esplikasaun hirak ne´e, habadak de´it katak funsaun ka papel media la´os de´it hanesan instrumentu diversão (ksolok nian), divertimentu, maibé konteúdu no informasaun ne´ebé fó sai husi media iha papel ne´ebé signifikante iha prosesu sosiál tanba sai hanesan konsumu públiku.Nune´e, informasaun saida de´it maka eziste iha media masa sei fó influénsia ba realidade subjetiva autór interasaun sosiál. Interpretasaun (imajen) kona-ba realidade ne´ebé forma husi konteúdu media masa ida ne´e maka sei fundamenta respon no komportamentu públiku ba objetu sosiál oioin.

Informasaun ne´ebé sala husi media masa sei hamosu interpretasaun ne´ebé sala mós ba objetu sosiál ne´e husi públiku. Tanba ne´e, media ezije atu hato´o no iha dever atu fó informasaun ho akurásia, atuál no fatuál no proporsionál tuir nia padraun no funsaun ne´ebé

(3)

loloos. Kualidade husi informasaun ne´e maka hanesan ezizénsia étika no morál ba media masa sira presiza kumpre hodi nune´e bele informa, eduka, influénsia no diverte públiku hodi bele forma opiniaun públiku ne´ebé di´ak no fair hodi kontribui ba realidade no moris sosiál, kumpre kódigu konduta media nian no iha sensibilidade hodi halo filtrasaun ba konteúdu informasaun no la iha bias.

Iha kazu ida ne’e, hakerek na’in kuriozu halo peskiza ida hodi bele buka hatene kona-ba oinsá media bele forma opiniaun públiku. Kazu konkretu mak Korelasaun entre Efetividade Lee no Diskusaun Estudante FSS-UNTL Kona-ba Notísia Seguransa iha Jornál Timor Post ho Komprensaun ba Hamosu Opiniaun iha Komunikasaun hodi buka boot oinsa nível signifikánsia entre efetividade lee no diskusaun kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun lorloron husi estudante sira, atu buka aas oinsa korelasaun entre efetividade lee ho diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post, buka aas oinsa korelasaun entre efetividade lee notísia seguransa iha jornál Timor Post husi estudante FSS-UNTL ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun, buka aas oinsa korelasaun entre diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun no buka aas oinsa efetividade lee no diskusaun estudante FSS- UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun.

Tanba ne’e atu hatene kle’an liutan, hakerek na’in halo formulasaun problema: a) Iha ka lae korelasaun entre efetividade lee ho diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post?, b) Iha ka lae korelasaun entre efetividade lee notísia seguransa iha jornál Timor Post husi estudante FSS-UNTL ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun? c) Iha ka lae korelasaun entre diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun? No d) Iha ka lae efetividade lee no diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun?

Atu buka solusaun ba formulasaun problema sira ne’e, hakerek na’in analiza uza métodu survey [peskizadór sei la halo intervensaun maibé rekolla informasaun husi asaun ema nian, koñesimentu, hakarak, hanoin, atitude no valór ne’ebé bele hetan liuhusi kestionáriu, entrevista, observasaun inklui dadus dokumentu. Iha métodu ne´e populasaun sei ezamina liuhusi amostra reprezentativa (representative). Esplikasaun husi amostra ne´e maka totál husi dadus populasaun ne´ebé peskizadór sei hili hodi reprezenta populasaun iha peskiza.

Unidade análize iha peskiza ida ne’e hakerek na’in uza métodu kuantitativu (Multiple Correlation)hodi buka impaktu, influénsia ka relasaun entre variável sira (independente no dependente) tanba kuantitativa nu´udar téknika rekolla, organiza no fornese dadus ho forma númeriku ka estatístika atu buka hatene ka fó resposta loloos ho maneira sientífika ba ipóteze liuhusi rekolla dadus iha terenu. Ho nune’e hakerek na’in halo peskiza iha FSS-UNTL hodi rekolla dadus informasaun [dadus 2000-2015].

Iha dadus ne’e estudante hamutuk na’in 1.622 [nu’udar populasaun]. Husi totál populasaun ne’e, hakerek na’in halo amostra reprezentantativu. Iha prosesu analiza dadus, téknika ba amostrajen, tuir Arikunto (2002:120) katak se sujeitu peskiza ida maka nia populasaun menus husi 100 maka di’ak liu foti hotu no konsidera peskiza ida ne’e hanesan peskiza populasaun.

Alende ne’e, se sujeitu ne’e maka boot liu bele foti entre 10%-15% ka 20%-25% ka liu tan.

Iha peskiza ne´e, peskizadór foti 10%.

(4)

Bazea ba peskiza ida ne´e, totál populasaun liuhusi 100 maka hakerek na´in sei uza amostra namkari (random sampling): tékniku foti amostra iha ne´ebé individu hotu iha populasaun, tantu mesak ka hamutuk fó oportunidade ne´ebé hanesan atu hili nu´udar membru populasaun (Sugiyono, 2003:74). Enkuantu, téknika atu foti amostra, hakerek na´in utiliza fórmula husi Taro Yamane ka Slovin: n=N/N.d2+1, (Riduwan& Akdon, 2010:254) katak n= totál amostra, N=totál populasaun no d2 = Presizaun (nível signifikánsia, 10%, 15%- 20% nst).

Atu sura totál kada amostra ne´ebé foti husi populasaun husi kada departamentu iha fakuldade maka sei sura ho proportionate stratified random sampling (tékniku foti amostra husi membru populasaun ho ketak-ketak no ho strata proporsionál nomós nia membru populasaun ne´e heterojeniu/la hanesan). Fórmula proportionate stratified random sampling maka: ni= Ni.n/N, (Riduwan & Akdon, 2010:254). Katak, ni= Totál amostra tuir stratum, n = Totál amostra jeralmente, Ni= Totál populasaun tuir stratum no N = Totál populasaun jeralmente.

Bazea ba fórmula ne’ebé aprezenta ona iha leten, totál estudante ne’ebé maka sei konsidera nu’udar amostra ka respondente ba peskizadór maka hamutuk estudante na’in 94. Nia detallu maka departamentu Administrasaun Públika nia populasaun hamutuk 385 (amostra, 22), Dezenvolvimentu Komunitáriu populasan 280 (amostra, 16), Polítika Públika nia populasaun hamutuk 274 (amostra, 16), Komunikasaun Sosiál nia populasaun hamutuk 381 (amostra, 22), Relasaun Internasionál nia populasaun hamutuk 27 (amostra, 2) no Siénsia Governamentál nia populasaun hamutuk 275 (amostra, 16).

3. Téknika Analiza Dadus

Bazea ba formulasaun problema husi peskiza ne´e, maka atu buka Korelasaun Entre Efetividade Lee no Diskusaun Estudante FSS-UNTL Kona-ba Notísia Seguransa iha Jornál Timor Post ho Komprensaun ba Hamosu Opiniaun iha Komunikasaun. Atu sukat korelasaun ida ne´e, sei uza estatístika tanba atu analiza relasaun entre variável ida ho variável sira seluk.

Variável sira ne´ebé sei uza iha peskiza ida ne´e maka variável independente (X) no dependente (Y).

Iha peskiza ida ne´e, efetividade lee nu´udar variável X1, diskusaun estudante kona-ba notísia seguransa nu´udar variável X2 no komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun nu´udar variável Y.

Tanba ne´e, atu sukat korelasaun ida ne´e, fórmula ne´ebé maka hakerek na´in sei uza maka korelasun múltipla (Multiple Correlation) tanba atu buka aas oinsa influénsia ka relasaun entre variável independente rua (X) ka liu simultaneamente (iha tempu ne´ebé hanesan) ho variável dependente (Y) (Riduwan, 2009:127). Fórmula korelasaun múltipla maka:

Iha ne´ebé:

Ryx1x2 = Koefisiente korelasaun múltipla entre variável X1 no X2

ryx1 = Koefisientekorelasasun X1 ba Y ryx2= Koefisientekorelasaun X2 ba Y rx1x2= Koefisientekorelasaun X1 ba X2

2 2

2

2 1

2 1 2 1 2

1 2

1

1

2

x x

x x yx yx yx

yx x

yx

r

r r r r

R r

= +

(5)

Tuir mai atu hatene signifikánsia husi korelasaun múltipla, buka uluk Fkonta hafoin kompara ho Ftabela. Fórmula maka F=R2/k/(1-R2/n-k-1), katak Fkonta = Valór F ne´ebé atu sura, R=

Valór koefisiente korelasaun múltipla, n = Totál variável indepedente non = Totál amostra.

4. Validade no Realibilidade

Validade

Validade katak sasukat ida ne´ebé uza atu sura nível validasaun teste ka ezaminasaun dadus.

Tuir Arikunto (2010:211), validade maka sasukat ida ne´ebé hatudu nível validasaun ka legalidade instrumentu ruma.

Atu hatene validade instrumentu ida (kestionáriu) sei hala´o ho maneira korelasaun entre valór/skor kada variável ho nia valór/skor totál. Variável (pergunta) ida bele hateten válidu bainhira valór ne´e iha korelasaun ne´ebé signifikante ho nia valór totál.

Iha teste validasaun dadus, sempre utiliza korelasaun simples. Nune´e, fórmula ne´ebé sei uza maka korelasaun Product Moment Pearson (KPM).

Tuir mai, atu halo interpretasaun ba nível validade maka kategória koefisiente korelasaun sei haree tuir kritéria validade instrumentu teste hanesan valor r ho interpretasaun. Katak valór r husi 0,81 – 0,100 (aas loos), 0,61 – 0,80 (aas), 0,41 – 0,60 (natoon), 0,21 – 0,40 (badak) no 0,00 – 0,20 (badak liu).

Hafoin hetan valór koefisiente, presiza teste signifikánsia atu sukat signifikasaun koefisiente korelasaun bazea ba distribuisaun kurva normál ho uza estatístika teste-t no bainhira hetan ona rezultadu, tuir mai kompara ho valór husi t tabela iha taraf kepercayaan 0, 5% no grau liberdade (gl) = N-2. Bainhira tkonta > t tabelamaka koefisiente validade kada pergunta taraf signifikánsia, maka sei uza fórmula tkonta no ttabela hafoin halo komparasaun.

Nia fórmula maka hanesan, Tkonta: 𝑟√𝑛−2−

√𝑛−𝑟2 . Nia deskrisaun mak Tkonta= valór nkoefisiente korelasaun no n = totalidade amostra.

Iha jestaun ka kalkulasaun dadus iha peskiza ne´e, bazea ba fórmula sira ne´e, instrumentu ida empirikamente bele hateten válidu bainhira koefisiente korelasaun (r) > 0, 50.

Entretantu, atu halo prediksaun ba rezultadu variável dependente (Variável Y), bainhira variável independente (Variável X) hatene ona ninia rezultadu maka peskizadór sei uza mós regresaun. Tanba iha peskiza ida ne´e utiliza variável independente rua maka peskizadór sei uza regresaun múltipla. Analiza regresaun ne´e nu´udar dezenvolvimentu husi analiza regresaun simples.

Analiza regresaun múltipla katak instrumentu analiza sasiik (peramalan) valór influénsia variável independente rua ka liu hasoru variável dependente atu justifika iha ka lae relasaun funsaun ka relasaun kauzál entre variável independente rua ka liu (X1), (X2), (X3)…(Xn) ho variável dependente ida (Riduwan & Akdon, 2013:142).

Fórmula regressaun múltipla variável independente rua maka: Ŷ= a +bX1 + bX2, iha ne’ebé Ŷ=Sujeitu variável dependente (Variável Y) ne’ebé projetada, X = Variável

independente (Variável X), ne’ebé iha valór loos hodi halo prediksaun, a = Valór konstanta folin Y karik X = 0 no b = Valór ne’ebé hatudu prediksaun valór aas (+) ka valór menus (-) Variável Y.

Reabilidade

Bainhira iha teste instrumentu maka rezultadu válidu ona, tuir mai sei halo teste reabilidade.

Realibilidade iha funsaun atu fó serteza katak instrumentu ne´ebé utiliza husi peskizadór ne´e bele fiar atu ke´e ka buka tuir ka hetan dadus ka lae.

(6)

Tuir Sugiono (2005), realibilidade katak relasaun sasukat ka relasaun instrumentu sukat ne´ebé iha konsisténsia bainhira sasukat ne´ebé hala´o ho instrumentu sukat ne´e hala´o fila-fila.

Iha prosesu ezame realibilidade ne´e, atu justifika katak instrumentu ida bele iha reabilidade ka lae, maka sei uza fórmula Croanbach´s Alpha ho nia fórmula maka hanesan:

Katak, rii = koefisien reliabilidade teste, k = cacah butir, ∑Si2 = varian skor butir no St = varian skor total. Alende sura ho fórmula ne´e, kalkulasaun dadus bele sura no sei sura liuhusiprograma SPSS ho maneira hanesan Analyze, scale, reliability analysis. Tuir mai, hatama indikadór sira husi pergunta dahuluk to´o hotu hafoin klik iha descriptive for: scale if item deleted.Ikus liu hili OK.

Analizasaun dadus hotu iha peskiza ida ne´e, tantu atu sukat korelasaun entre variável X1, X2 no Y nomós seluk tan hakerek na´in uza programa software komputadór, SPSS (Statistical Product and Service Solutions) versaun 23.0 for windows. Programa ne´e nu´udar aplikasaun ne’ebé iha kapasidade analiza estatístika aas no iha sistema jestaun dadus iha ambiente gráfiku ho uza menu deskritivu sira no kaixa dialógu ne’ebé simples nune’e fásil atu komprende nia maneira operasaun.

5. Konkluzaun

Jornál nu’udar mós media konvensionál ida ne’ebé kontein ho informasaun no kazu oioin ne’ebé relata husi jornalista sira ho formatu imprimi. Iha prosesu redasaun testu jornalístiku bele kategoria tuir tipu notísia ne´ebé vigora iha regra jornalizmu no tuir kódigu konduta jornalista hodi sai relatóriu ne´ebé iha poténsia atu atrai lee na´in sira [audiénsia].

Ligada fali peskiza ne’e, maka atu hetan rezultadu empíriku no rasionál, hakerek na’in halo peskiza, halibur dadus iha terrenu durante fulan tolu hodi bele análize nune’e bele rezolve problema ne´ebé aprezenta iha formulasaun problema ba eskrita ne´e.

Ho prespétiva ne’e orienta hakerek na’in hodi halo análize ba dadus ne’ebé hetan iha terrenu. Ho nune’e, ho prosesu ne’ebé fazeadamente ikus mai rezulta asaun finál ida hodi hetan konkluzaun ba problemátika ne’ebé akresentadu.

Hafoin hahotu analiza ba dadus ne´ebé rekollidu, rezultadu analíza hatudu katak iha korelasaun ne´ebé forte entre Variável independente X1 no X2 ho Variável dependente Y.

Liga fali ba valór tkonta ho ttabela, rezultadu hatudu katak tkonta iha valór ne´ebé boot ka aas liu ttabela (7,251> 1, 66123). Ho nune´e, bazea ba rezultadu ne´e, bele konklui katak iha prova ne´ebé forte iha peskiza monografia ida ne´e. Tanba ne´e, bele fó ona resposta katak iha efetividade lee estudante FSS-UNTL ba notísia seguransa iha jornál diáriu Timor Post hodi akompaña notísia seguransa rai laran hodi halo diskusaun iha aula ka arredór kampus nian hodi hamosu komprensaun iha komunikasaun lorloron liliu ligada ho prosesu aprendijazen nomós atividade moris lorloron nian iha dinámika kestaun seguransa iha ambiente sosiál, ekonomia no polítika nasaun independente no soberanu Timor-Leste, interna, rejionál nomós kontinentalmente.

Hahún ba prosesu peskiza to´o iha faze finál, intensaun prinsipál mak buka atu fó serteza no resposta ne´ebé loloos no klaru ba ipóteze ne´ebé aprezenta iha peskiza ne’e. Ho nune´e, atu bele fasilita ema hotu hodi komprende kle´an no di´ak resposta ne´ebé iha maka peskizadór halo konkluzaun katak:

1) Rezultadu peskiza variável independente (X1, X2), efetividade lee no diskusaun estudante kona-ba notísia seguransa iha Timor Post ho variável

(7)

dependente (Y), komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun, justifika katak koefisien korelasaun múltipla ne´ebé kalkula ho Korelasaun Product Moment Pearson (PPM) ho valór totál 0,679 no 0,465 ho probabilidade menus husi 0,05, hatudu katak iha korelasaun ne´ebé forte.

2) Husi rezultadu interpretasaun tabela sumarização do modelo maka iha ninia kuadradu koefisien bazea ba KP, rx1y = 0,679 no rx2y = 0,465 nota katak kontribuisaun variável independente (X1, X2), efetividade lee no diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha Jornál Timor Post ba variável dependente (Y) ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun maka 0,679 no 0,465 no restu maka 53,896 % no 53, 5

%determina husi valór seluk.

3) Komparasaun entre valór tkonta no ttabela, tkontaboot liu ttabela (7,251> 1,66123), signifika iha ipóteze peskiza ne´e iha prova ne´ebé forte husi korelasaun entre efetividade lee no diskusaun estudante FSS-UNTL kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun ka iha korelasaun ne´ebé forte ka aas entre variável independente (X1, X2) no variável dependente (Y).

4) Gráfika regresaun,signifika hodi halo prediksaun ba variável dependente (Y) bainhira variável independente (X1, X2) hatene ka deskobre ona nia rezultadu.

Tanba ne’e, gráfika prediksaun valór variável X no valór variável Y mai husirezultadu Sumarização do Modelo. Rezultadu ne´e hatudu katak valór variável X maka 0,503 no valór Y maka 46,129. Sumáriu, iha mós influénsia husi variável Y, komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun ba efetividade lee no diskusaun estudante kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post, bainhira hatene ka deskobre ona katak influénsia rezultadu variável X ba variável Y ne´e forte ka aas liu.

6. Sujestaun

Bazea ba rezultadu ne´ebé rekolla iha terenu, iha tabela distribuisaun respondente ne´ebé aprezenta iha leten hatudu katak frekuénsia efetividade lee (Variável X1) no diskusaun estudante kona-ba notísia seguransa iha jornál Timor Post (Variável X2) ho komprensaun ba hamosu opiniaun iha komunikasaun (Y) iha frekuénsia 44 (46,8%) no 36 (38,29%). Tanba ne´e, haka´it ba rezultadu iha peskiza ida ne´e, iha korelasaun forte ka aas liu.

Haree rezultadu ne´e, sujere no rekomenda atu estudante iha ne´e atu abitua aan hodi lee informasaun no hamosu kultura lee ba aan rasik. Tuir mai, buka halo diskusaun hamutuk hodi kadi kakutak, eksplora matenek, buka fukun problema sosiál (seguransa) hodi rezolve.

Nune’e mós, buka solusaun ba problema sosiál sira nune´e bele sai estudante ne´ebé ativu, kreativu, asertivu, kualidade, integridade akadémiku ne´ebé bele sai duni ajente transformadora no inovadora iha konstrusaun sosiedade no estadu.

Ikus liu mak, hakerek na’in sujere ba estudante sira atu buka komprende situasaun ho analíze ne’ebé krítiku no rasionál hodi bele kontribui ba interese povu no nasaun hodi bele atinji dezenvolvimentu sustentável tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN).

PEDN ne´e rasik nu´udar matadalan dezenvolvimentu Timor-Leste nian ne´ebé governu elabora bazea konsensu nasionál ne´ebé atu atinji to´o iha tinan 2030.

Ba fakuldade, hakerek na’in sujere atu fakuldade kria no intensifika diskusaun públiku entre estudante sira iha nível departamentu ho maneira ne’ebé sientífika no akadémika hodi forma karakter estudante nian hodi sai lideransa di’ak no iha maturidade iha futuru.

(8)

Nb: eskrita ida ne’e pesoál la reprezenta fatin ka órgaun ne’ebé hakerek na’in haknaar aan ba.

BIBLIOGRAFIA

De Fontcuberta, Mar (2010). A Notícia: Pistas para Compreender o Mundo, 3ª edição, Múltiplo-Artes Gráficas, Lda.

Efendy, Onong Uchjana (2011). Ilmu komunikasi,Penerbit: PT Remaja Rosdakarya Offset – Bandung.

Fabriene, Marie Fortin, Cote, José e Filion Françoise (2006).Fundamentos e Etapas do Processo da Investigação, Lusodidacta, Chenelièse, Éducation, Montereal, Canada.

Hidayat, Dede Rahmat (2009).Pengantar Psikologi: Ilmu Perilaku Manusia – Ilmu Kesehatan, Penerbit: Trans Info Media (TIM), CV, Jakarta.

Paulino, Vicente (2014). Timor-Leste nos Estudos Interdisciplinares, Unidade de Produção e Disseminação do Conhecimento do Programa de Pós-Graduação e Pesquisa da UNTL, Díli.

Riduwan dan Akdon, et.all(2013).Rumus dan Data Dalam Analisis Estatistika, Penerbit Alfabeta, cetakan kelima.

Sugiyono (2010). Metode Penelitian. Bandung: Alfabeta.

Suhandang, Kustadi (2010).Pengantar Jurnalistik: Seputar Organisasi, Produk, & Kode Etik, Cetakan Pertama, Penerbit: Nuansa Cendekia, Indonesia.

Suharismi, Arikunto (2006). Prosedur Penelitian Suatu Pendekatan Praktik. Jakarta: Pt.

Rinelva Cipta

Sumadira, Haris (2014). Sosiologi Komunikasi Massa, Cetakan Pertama. Penerbit: Simbiosa Rekatama Media, Indonesia.

Suryawati, Indah (2011). Jurnalistik Suatu Pengantar: Teori dan Praktik, Cetakan Pertama, Penerbit: Ghalia Indonesia.

Teknis Praktis, Riset Komunikasi: Disertai Contoh Praktis Riset Media, Public Relation, Advertising Komunikasi Organisasi, Komunikasi Pemasaran (2012), cetakan ke-6, Penerbit: Prenada Media Group, Indonesia.

Vasconcelhos, Gonçalo e Sousa (2005). Metodologia da Investigação, Redação e Apresentação de Trabalhos Científicos, Livraria Civilização Editora.

Vilelas, José (2009).Investigação: O Processo de Construção do Conhecimento, 1ª edição, Edições Silabo.

参照

関連したドキュメント

Ho resultado peskiza ne’ebe hala’o husi peskizadora kompara ho peskiza dahuluk hatudu katak iha duni relsaun entre hahalok fuma tabaku no sanitasaun fisiku uma nian

PBMC from the patient did not produce HO-1 even when they were stimulated by an optimum concentration of cadmium, further indicating that the patient has a genetic abnormality in

In this paper, we define the association schemes of a‰ne type over the finite ring Z q ¼ Z=qZ where q is a prime power in the same manner, and calculate their character

2 Essencialmente, estes são os círculos que são tangentes à curva em dois ou mais pontos distintos; "essencialmente"porque, para completar o eixo medial, temos de incluir

Calcule a distˆ ancia m´ınima e a capacidade do c´ odigo de repeti¸ c˜ ao q-´ ario de comprimento n e os mesmos parˆ ametros para o c´ odigo con repeti¸ c˜ ao q-´ ario

III.2 Polynomial majorants and minorants for the Heaviside indicator function 78 III.3 Polynomial majorants and minorants for the stop-loss function 79 III.4 The

なぜ、窓口担当者はこのような対応をしたのかというと、実は「正確な取

Proof: The observations at the beginning of this section show for n ≥ 5 that a Moishezon twistor space, not fulfilling the conditions of Theorem 3.7, contains a real fundamental