Fundashon pa
m
Konsumidó
Ekseso di Saiu ta malu pa bo Salú
Ki ora bo ta paga ku bo Credit Card
Garantia ekstra
Komparashon di preis riba wasmashin
,
PROLOGO
"Bida a bira karu" "Mi salario
ya no ta yega mas" Esa ki ta
remarkenan ku nos ta tende
tu r dia di nobo.
Realidat ta ku kosto di bida ta wordu afektá dor di desaroyonan ku nos komo konsumidó no semper por influenshá. Preis di kombustibel ta subi den eksterior, skarsedat di sierto komestibel riba merkado internashonal, kosechanan ku ta frakasá. Faktornan ku tin nan konsekuensianan riba nos ekonomia i kada unu su situashon finansiero. Loke ta hasi, dia pa dia, mas difísil pa nos por kumpli ku nos obligashonnan di tur luna.
Pa por brinda kabes na e situashon nobo aki nos mester kuminsá na kibra ku e kustumber di polítika di abestrus. Nos tin ku aseptá ku awor mas ku nunka a yega e momento pa hisa kara i enfrentá e realidat i kuminsá pone prioridatnan, plania nos gastunan i sina bisa nó na tur loke nos no por paga.
Di nos banda, Fundashon pa Konsumidó, lo sigui duna su aporte den esaki dor di hasi mas kom-parashonnan di preis, kalidat i servisio i informá nos hendenan tokante esakinan. Nos lo bringa pa mas kontról dor di gobiêrnu i tambe bini ku mas lei ku ta protehá nos konsumidónan. Pero tambe nos ke bai den bario i skolnan pa eduká i konsien-tisá esnan ku mester pa nos tur sa nos derechi komo konsumidó.
Kontrol di preis ta importante. Mes importante ta pa promové kompetensha sano entre komersian-tenan 1 hasi posibel pa partidonan nobo tambe por konkurí riba nos merkado. Práktika ta dem-ostrá ku esaki ta alsa kalidat di produktonan i mehorá e preis riba merkado. Pa hasi esaki un Outondat di Kompetensia ta e instituto nesesario pa sigurá un merkado hustu, balansa i transpar-ente. Fundashon pa Konsumidó sigur lo duna tur apoyo nesesario pa por yega na e
imple-mentashon di e outoridat aki mas pronto posibel.
Marc Marshall
KO NTE N I DO
volumen no. 12Ekseso di saiu ta Pag. 1 malu pa bo salú
Paga pa garantia Pag. 2 ekstra ta nesesario?
Un konsumidó Pag. 3- 4 konsiente
ta adaptá su komportashon
den tempunan difísil
Programa di Pag.4
konsientisashon
I nvestigashon Pag. 5-6- 7
Wasmashin
full-outomátiko i sem
i-outomátiko
Ki ora bo ta paga Pag. 8
ku bo credit card?
Algun tep pa spar Pag.9
sen ora di hasi
kompra di komestibel
Usa koriente na midi Pag. 10
Ban kombati Pag. 11
debenan chiki
Lifia di keho Pag. 11
Kosnan ku portá e Pag. 12
dentista no ta bisabu
Dikon nos mester di Pag. 12
Lei pa protehá
Hopi saiu ta malu pa salú i por ta kousa di problemanan di kurason i ardu, pa motibu ku bo preshon ta subi. Ademas konsumo di saiu na gran kantidat ta malu pa bo nirnan i por kondusí na rísiko di hafía kanser na stoma. Apesar di esaki, tõg ta parse ku no ta tur hende ta tene kuenta ku e realidat aki.
lnvestigashonnan ta mustra ku nos kurpa tin mester di un pa dos gram di saiu pa dia. E kantidat aki no mag surpasá 6 gram di saiu pa dia. Den práktika ta hopi difísil pa kontrolá esaki dor ku tres kuart di e saiu ku nos ta konsumí ta den nos kuminda diario manera entre otro pan, keshi i karni.
Aki ta sigui tres motibu pakiko e fabrikadó ta agregá hopi saiu den su produktonan: saiu ta un ingrediente importante ku ta duna smak; e ta sõru pa e produkto dura mas largu i e ta hopi barata. E industria ta insinuá ku ta hopi difísil pa redusí saiu den produktonan pa e simpel echo ku sin saiu e produkto no tin sabor mas. Pera tin investigashon ku a saka afó ku konsumidónan ta kustumbrá fásil ku ménos saiu den un produkto, si bo redusí e uso di saiu paso a paso. Saiu ta determiná tambe e smak di e kuminda. Tin diferente alternativa pa saiu ku ta un tiki mas saludabel pa kurason i ardu, manera entre otro kaliumzout, i speserei fresku. No ta difísil pa traha un bon sous pa kuminda ku ingredientenan fresku pero hopi di nos ta preferá di usa kualke meks di berdura empaketá ku ta bende den supermerkado.
Consumentenbond di Hulanda a hasi un investigashon riba algun produkto ku tambe ta wõrdu bende den supermerkadonan lokal. Nos ta hafíá importante pa informábo kuantu saiu e produktonan aki ta kontené.
Remarkabel ta e Honig Special Kruiden Mélange pa nasi Goreng. Si bo kome e sous aki den boso tres, kada
EKSESO DI
SALU TA MALU
,
PA BO SALU
persona ta konsumí 4.8 gram di saiu õf si ta den boso dos, bota kome un seru di saiu di 7.2 gram. Honig ta bisa ku e la saka e produkto aki for di merkado pero por sosodé ku ainda e ta na benta den algun supermerkado.
SALU OEN KRUIDENMIXEN
Knorr Itatiaans Macaroni Euro-.hop~r Macaroni&~ t•
Honig Vertrouwd Macaroni en spaghetti
Milar10 Macaronl-Spaqhetti
Knorr Kruidenpasta Macaroni tradizionale
Honi Vertrouwd Macaroni en spaghettl MrditE>rra<tn
AH Macaroni&spaghetti
Oeticato Macaroni en Spa hetti
Inproba Nasi Goreng
AH Nasi Sp("Ciaal
Conimex Nasi Goreng
O)awa Nas1 oTBami Goreng _ _ _ _ _ ~
Conimex Nasi s~c:iaat
Honig Vertrouwd Nasi spec:!"o'-'aa,--1 ----~~..,:.;.~
Knorr Oosters Nasi
Honig Speciaal Kruidenmelange voor Nasi Goreng ., '~ .• - dllq - - ··d•t Fuente: Consmentenbond Hulanda
c
c
c
c
Riba otro empakenan di Honig kruidenmix ta
propagandá ku Honig ta " E base di un kuminda salú". Pero ku mas di 2 gram di saiu pa porshon den e Nasi Special i e Macaroni i Spaghetti Mediterraan bo no por tuma esaki na serio. Esun ku a skor promé ku delaster di mas malu for di e têst ta e meks pa nasi di marka Albert Heijn ku un kantidat enorme di entre 3 pa 4 gram di saiu pa persona dependiendo di e porshon.
Sigun e investigashon, tin kruidenmix ku ta kontené porsentahenan di hasta 20% di saiu. Si tõg bo ke prepará un kuminda ku kruidenmix i tambe keda alerta riba uso di saiu, ta mihó pa no usa saiu den aros àf
spaguêti i baha man tambe na otro produkto ku ta duna smak manera kêchap i sambai. Den un kuchara di kome di Zoete Ketjap tin 2 gram di saiu i den un kuchara di te di sambai 0.36 gram di saiu. Un kuchara di kome di kêchup tin 0.67 gram di saiu.
Mester tene kuenta ku tin hopi produkto mas ku ta kontené porsentahenan haltu di saiu manera entre otro pizza, chips, sàpi na
puiru o den bleki
isoseishi
PAGA PA GARANTIA
EKSTRA TA
NESESAR/0?
Garantia di fábrika kombiná ku
garantia ekstra por resultá bo hopi
kostoso siendo ku e tipo di garantia
aki no ta ojresé hopi mas ku loke lei ta
stipulá.
Garantia di fábrika ta algu totalmente otro for di
garantia legal. Komo konsumidó bo a sera un akuerdo
ku e bendedó (e pakus) i no ku e fabrikante. Si bo haiia garantia di fábrika esei ta los i separá for di e
garantia legal di e bendedó. E ora ei abo por eksigí garantia di tantu e bendedó komo di e fabrikante di e
produkto, a base di nos Kódigo Sivil. Kàrda si, ku mayoria fabrikante ta duna e konsumidó ménos derechi ku e tin a base di lei. Si e komersiante bisa e
konsumidó pa tuma kontakto ku e fabrikante esaki no
ta korekto: e bendedó ta i ta keda, komo e persona ku
a sera e akuerdo ku e konsumidó, responsabel i e
persona ku bo mester prosedé kontra dje.
E último aiianan ta un kustumber ku e bendedó na ora
di kompra di un produkto elektróniko ta bende e
konsumidó garantia adishonal. E garantia adishonal
aki ta un produkto komersial di e industria.
E konsumidó ta haiia e garantia di fábrika (hopi bia un
àf dos aiia) grátis na ora di kumpra e produkto i
semper tin e garantia di e bendedó (asina ku e
produkto tin diskonformidat, asta despues ku e tempu
di e garantia di fábrika pasa e konsumidó tin derechi pa drecha àf kambia e produkto). Pakiko e ora ei nos
mester kumpra e garantia adishonal? E konsumidó ta
haiia mas derechi di loke e tin a base di e garantia di fábrika i e garantia legal? Ta p'esei wak bon kiko
ekstra e garantia adishonal tin di ofresé, sino bo por ta
paga pa bo derechinan legal na lugá di e garantia
adishonal. E bentaha di garantia adishonal ta si ku ora
tin un defekto na e produkto den e periodo ku bo a
kumpra e garantia adishonal, komersiante i fabrikante
no tin problema pata trata di drecha i hasi kambio.
Abo lo tin ménos mal komprendementu.
Konsumidó 2
Bon servisio ta obligá pa lei
E komersiante ta obligá pa lei, komo un di e partido-nan di e kontrato, pa brinda bon servisio despues di benta. Esei ta inkluí ku e komersiante
mester kumpli su debernan legal. Den kaso ku un
komersiante mester hasi gastunan na un aparato ku
no ta konforme, pa por kumpli ku bo derechinan legal, e por eksigí su gastunan bek di for di esun seka ken e a kumpra e aparato (e importadó àf
fabrikante). Ta esaki a bende e aparato ku tin defekto na e komersiante. AI final e gastunan lo
yega kaminda di berdat nan mester ta, serka e
fabrikante ku a trese e aparato defektuoso riba
merkado. Esaki kisas lo sina e fabrikante pa siguiente
bia invertí den produktonan di mihó kalidat.
H a si bo keho na tem pu
! ! !
E konsumidó no mester perdê tempu pa hasi keho
serka e bendedó. Lei, den artíkulo 7:23 Kódigo Sivil ta bisa ku e konsumidó mester informá e bendedó
"den un tempu rasonabel" despues ku e defekto keda konstatá. I tambe partisipá na e bendedó ku e
produkto kumprá tin diskonformidat. Si bo no hasi
keho na tempu bo interes legal por kaduká.
Tuma kontakto mesora ku Fundashon
pa Konsumidó
Ku loke a keda bic;a den e artíkulo aki abo komo
konsumidó ta haiia un bista di e tópiko di garantia.
Pasobra kada kaso den práktika ta otro mester
analis'é kada bia di nabo i wak kua ta e mihó
solushon den e kaso spesífiko ei . Ademas ta hunga un ràl ku e leinan legal, e reglanan tokante garantia
di fábrika i posiblemente e reglanan di e garantia adishonal por ta kompliká. Den
e
kasonan aki ekonseho ta pa tuma kontakto ku Fundashon pa Konsumidó pa asistensha.
r
Un konsumidó konsiente ta:
adaptá su komportashon den tempunan difísil
Preis di kombustibel a subi i esaki ta pone ku preis di tur kos por subi. Esaki ta trese ku n'e ku awor mas ku
nunka ta importante pa nos manehá nos rekursonan finansiero bon pa nos por kumpli tur luna ku nos
nesesidatnan i debernan. Nos tin ku bira mas konsiente kon ta hasi mihó uso di nos entrada. Den esaki ta importante pa nos traha un presupuesto familiar.
Sinta huntu ku bo famia i repasá turbo gastunan
mensual. Gastunan mensual ta gastunan ku bo tin tur luna. Den bo gastunan mensual tin kosnan ku ta básiko pa un hende por biba (manera hür, kuminda, awa, koriente, telefon) i tin gastunan ku ta ekstra (bai sine, dibertishon, bai fitness, kásalàn). Evaluá den bo
gastunan unda por hasi adaptashon pa bo por man-tené e gastunan mas abou posibel. Den bo gastunan ekstra hopi biaha tin espasio pa hasi esaki.
Gastunan mensual ta por ehempel:
1. Hür/hipotek 2. Koriente 3. Awa 4. Telefon, internet 5. Kabel di TDS/Direct TV 6. Transporte
7. Abonamentu (korant, kásalàn, fitness)
8. Kuminda i pana di bisti 9. Seguro
1 O. Dibertishon
Puntra bo mes, na unda mi ta hasi h o pi gastu?
Pa bo por ekonomisá bo mester sa na kiko bo sen ta bai i ta dispuesto pa trese kambio den bo gastunan.
Pone prioridat den loke bo kier logra ta hopi
importante den esaki. Nos kier duna algun sugerensha
riba puntonan kaminda bo por kàrta den bo gastunan.
Fiansa
Pago di un fiansa i kompra pa paga na kuota tambe ta
konta den bo gastunan mensual. Evaluá semper promé ku bo hasi un fiansa si esaki ta realmente nesesario. Bo por skohe tambe pa spar poko poko i kumpra loke bo
kier mas despues. Si bo tin ku hasi un fiansa, kompará semper interes i kondishonnan di krédito ku tin riba merkado i skohe loke ta kumbiní abo mas. Tambe
evitá di kumpra na kuota; bo no por negoshá un deskuento i e preis ta kasi semper mas haltu ku si bo kumpra kesh. E interes ku bota paga riba esaki tambe ta haltu.
Kuminda
Ta fásil pa kàrta den bo gastunan di komestibel. Tin
kosnan básiko ku bo por hasi pa logra esaki,
manera traha lista di kompra, kumpra solamente
loke ta nesesario, no dispidí kuminda i hasi mas uso
di ofertanan. Fuera di esakinan nos por spar hopi
sên si nos baha man na kome kuminda riba kaya i prepará nos mes kuminda. Si nos ta kumpra tur dia
FI. 7,- na desayuno i FI. 15 ,- na lunch, nos lo spar
FL. 11 0,= pa siman si nos mes prepará esaki na kas!
Laga nos hasi komementu afó algu insidental i pa okashonnan speshal. E ta baha gastu i ta mas mihó
panos saiu tambe.
Pana
Kompra di pafia i sapatu ta gastunan ku mester tene kuenta ku n'e tur luna. Esaki no ta nifiká si ku
mester kumpra tur luna. Ta bon pa plania kiko tin
mester i na ki momento ta kumpra. Si bo hasi esaki bo por tene kuenta ku baratio i otro ofertanan ku por tin. Tin temporada den kua bota hafia bon
oferta. Por ehêmpel, na kuminsamentu di afia despues ku pakusnan a kaba di hasi inventario i tambe den e temporada di fakansi promé ku afia eskolar kuminsá. Na momento di kompra no gasta
hopi sên riba kosnan muchu "trendy". Bo no por
sigui usa nan pa hopi tempu. Pone énfasis mas bien riba kalidat i modêlnan ku ta mas neutral. Kumpra pafia ku bo por kombiná ku otro kosnan ku ya bo tin den bo kashi. Ta importante tambe pa bo lesa riba e etikêt kon mantené e pafia ku bo ta kumpra. Si bo ta kumpra hopi pafia ku mester hiba laundry
esaki ta bira un gastu adishonal pa bo pàtmàni.
Dibertishon
Plania adelantá kuantu sên bota gasta pa luna na
dibertishon i tene bo na esaki. Pensa bon si ta
kumbiní bai happy hour àf fiesta tur siman. Bo por
skohe tambe pa opshonnan ku ta kosta ménos
manera por ehêmpel hür pelíkula pa wak na kas. Pa
mantené bo mes fit tambe bo por skohe pa
opshonnan ku ta kosta ménos, manera !anda, kana àf kore baiskel. Nos tin e tendensia di ku
dibertis-hon por sosodé solamente pafó di kas, pero tin hopi
kos ku nos por hasi na kas ku lo asta benefisiá nos
relashon familiar.
Gastunan di awa i elektrisidat
Awa i elektrisidat ta gastunan inevitabel. Sin embargo
tin hopi kos ku nos por hasi pa baha e gastunan di
tur luna. Unu hopi importante ta di no desperdisiá
awa dor di laga kranchi kore pàrnada àf laba outo i
muha mata ku slan. Un kranchi ku ta lêk àf yena
Konsumidó 4
wasmashin ku awa i laba djis tres pida pafia tambe ta
kosta sên. Pa ku uso di koriente tambe tin kosnan ku
nos por hasi pa baha gastu. Paga lusnan ku no tin
mester, paga televishon àf radio si niun hende no ta
mira- àf skuchando, no tene porta di frishidêr habrí
pàrnada, regulá bo uso di erko.
Telefon
Pa hopi di nos telefon ta algu indespensabel awendia.
Pero e ta un di e gastunan mensual tambe kaminda
hopi sên ta bai. Ta importante pa nos plania kuantu
sên nos kier gasta na esaki i kàrta den nos uso di
telefon. Puntra bo mes si nabo kas tur hende tin un
propio selular ku ta nesesario pa tin un telefon di kas
tambe. Si bo tin internêt na kas, ta nesesario paga pa
internêt riba bo telefon tambe? Ora di hasi uso di ofertanan pa telefon selular, hasi bo mes e pregunta si ta realmente nesesario pa por ehêmpel paga pa
servisio di "text message" ku kisas bo no ta usa.
Limitá bo yamadanan di telefon i no papia bai gol! Tambe sem per ta bon pa kompará servisio i produkto-nan di e kompaniaprodukto-nan di telefon i skohe e loke ta
kumbiní bo mihó.
PROGRAMA DI
KONSIENTISASHON
Fundashon pa Konsumidó den luna di sêptêmber lo
asistí den un proyekto di Ministerio di Desaroyo Sosial,
Labor i Bienestar, ku meta prinsipal pa konsientisá nos
konsumidónan. Nos lo trata temanan manera: kon pa
hasi bo eskoho na momentu di kompra, influensha di
propaganda riba eskoho di un konsumidó, kon traha
un presupuesto i unda bo por akudí na momentu ku
diskubrí preisnan inhustu, produktonan kaduká àf
defisiente. Den nos próksimo edishon nos lo bin ku
WASMASHIN FULL-OUTOMÁTIKO I SEMI- OUTOMÁTIKO
PREIS, GARANTIA I KONDISHONNAN DI KOMPRA ADISHONAL
Konstantemente nos ta risibí keho tokante servisio i garantia di produktonan i ku e komersiante no ta
dispuesto pa drecha e dano manera nos Kódigo Sivil ta preskribí. Pues promé ku bo kumpra algu
kompará e kondishonnan di benta ku otro bendedónan.
Mayoria komersiante ta duna 1
àf
3 /una di garantia i nos ta
aseptá esaki sin mas. Kiko awor
si bo aparato mester daíia
despues di e período di garantia?
Ta bon pa tene na kuenta ku na momentu ku un komersiante duna bo garantia pa di un àf tres luna,abo komo konsumidó konsiente tin ku puntra bo
mes ta dikon e komersiante ta duna un garantia pa un período kàrtiku i ta kiko e garantia aki ta enserá.
Tuma na konsiderashon ku ta e período kàrtiku aki
so e komersiante ta para tras di loke e ta bende.
Pasombra si e sa ku ta kalidat e ta bende e lo ta dispuesto pa duna abo komo konsumidó mas
tempu di garantia. Na momentu ku e artíkulo dana
mayoria komersiante ta keda para riba e período di garantia ku nan ta duna.
Garantianan ku ta limitá bo
derechinan ta kontra di lei.
Den kuadro di e limitashon di e derechinan di konsumidó Fundashon pa Konsumidó na febrüari 2011 a entrega e gobiernu aktual e konsepto di lei paintrodukshon di un "small claim court" ku pa
ananan kaba nos fundashon ta bagando p'e . Un "small claim court" ta un sistema legal fásil sin muchu komplikashon ku lo yuda e konsumidó ora ta trata di disputanan ku un komersiante riba
sumanan chikí. Paso aktualmente pa bo prosedé un
kaso legal ta hopi karu. E proseso ta tuma hopi tempu i ta bini ku tur sorto di rísiko. Gastunan di e prosedura legal ku bo mester paga pa hiba e kaso
korte ta hopi haltu i kisas mas haltu ku e suma ku lo
bo ke bai korte p'e.
Den kuadro ariba menshoná nos a hasi un
investigashon riba servisio i garantia di kompra di
wasmashin. E investigashon a tuma lugá den luna di yüli 2011. E nuebe establesimentunan ku a duna
nan koperashon na e investigashon aki ta Baba's,
Bon Prijs, Building Depot, Coshel, La Curaçao,
Omni, Polytronica, Senor Barata, i Wimco.
For di e investigashon nos por a konkluí, ku e establesimentu kaminda e konsumidó ta hana mas garantia pa kompra di un wasmashin ta Coshel.
• Coshel ta ofresé 2 afia di garantia tantu riba e
wasmashinnan full-outomátiko i semi-outomátiko
ku nos a kompará. Omni i Wimco tambe a skor
bon den e investigashon aki ofresiendo e konsumidó
1 afia di garantia tantu riba e wasmashin
full-outomátiko i semi-outomátiko.
• Bon Prijs, Building Depot, La Curaçao, i Polytonica
ta ofresé riba wasmashin full-outomátiko 1 afia
di garantia i semi-outomátiko 3 luna di garantia. • Baba's ta ofresé 6 luna di garantia riba wasmashin
full-outomátiko i semi-outomátiko.
• Senor Barata ta ofresé 6 luna di garantia riba
wasmashin full-outomátiko i 3 luna riba semi-outomátiko.
z
-I
V')
<!
~
V')
~
z
o
I
V')
<!
~
a:
o
u..
z
-_J
UJ
CC
~
Wimco Wimco Wimco Baba's Baba's Baba's Baba's Baba's Omni Omni Omni Omni Building Depot Building Depot Building Depot Building Depot Bon Prijs Bon Prijs Bon Prijs Bon Prijs Polytronica Polytronica Polytronica Polytronica Polytronica Polytronica La Curacao La Curacao La Curacao La Curacao Coshel Coshel Coshel Coshel Coshel Senior Barata Senior Barata Senior Barata Senior Barata Senior Baratasemi-automatic full-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic
semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic
semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic semi-automatic semi-automatic semi-automatic full-automatic full-automatic 10 7 8 10 5 7.5 10 10 11 6.5 10 13 15 6.5 10 8.2 15 9 13 5 10 7 9 10 5 8.2 10 8 10 13 12 5 8 11 6.5 10.5 5 7.5 10 6 7 fl. 475.00 fl. 975.00 fl. 1,150.00 fl.1,400.00 fl. 350.00 fl. 399.00 fl. 425.00 fl.1,099.00 fl. 925.00 fl. 332.00 fl. 443.00 fl. 955.00 fl. 975.00 fl. 379.00 fl. 519.00 fl.1,169.00 fl. 999.00 fl. 375.00 fl. 475.00 fl. 790.00 fl.1,150.00 fl. 299.00 fl. 599.00 fl. 450.00 fl. 799.00 fl.1,499.00 fl.l,299.00 fl. 350.00 fl. 425.00 fl.1,356.00 fl.1,299.00 fl. 350.00 fl. 525.00 fl. 550.00 fl. 475.00 fl. 850.00 fl. 349.99 fl. 349.99 fl. 649.99 fl. 499.99 fl. 599.99 1jaar 1jaar ljaar 6 maanden 6 maanden 6 maanden 6 maanden 6 maanden 1jaar 1jaar 1jaar 1jaar 3 maanden 3 maanden 1jaar 1jaar 3 maanden 3 maanden 1jaar l jaar 3 maanden 3 maanden 3 maanden 6 maanden 1jaar l jaar 3 maanden 3 maanden ljaar 1jaar 2 jaar 2 jaar 2 jaar 2jaar 2jaar 3 maanden 3 maanden 3 maanden 6 maanden 6 maanden gratis gratis gratis gratis fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 25.00 fl. 55.00 fl. 55.00 fl. 55.00 fl. 55.00 gratis gratis gratis gratis fl. 35.00 fl. 35.00 fl. 35.00 gratis gratis gratis fl.35.00 fl. 35.00 fl. 50.00 fl. 50.00 gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis fl.60.00 fl. 60.00 fl.60.00 fl.60.00 gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis fl. 60,00 fl. 60,00 fl.60,00 fl. 60,00 fl.60,00 fl. 50,00 fl. 50.00 fl. 50,00 fl. 75,00 fl. 75,00 fl.60.00 fl. 60.00 fl.60.00 fl.60.00 fl. 85.00 fl. 85.00 fl. 85.00 fl. 85.00 fl. 45,00 fl. 45,00 fl. 45,00 fl.45,00 fl. 95,00 fl. 95,00 fl.95,00 fl. 95,00 fl. 95,00 fl. 95,00 fl. 35,00 fl. 35.00 fl. 35,00 fl. 35,00 gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis gratis Toploader Frontloader Frontloader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Frontloader Toploader Toploader Toploader Toploader Frontloader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader Toploader 120 v 220
v
220v
220v
60HZ 60HZ 60HZ 60HZ 60HZ 50HZ 50HZ 50HZ 50HZ 110V 110V 220v
220 v 50HZ 50HZ 220V llOV 50HZ 60HZ 50HZ 220v
220V 50HZ 50HZ 50HZ 60HZ 50HZ 50HZ/60HZ 50HZ/60HZ 50HZ/60HZ 50HZ 50HZ/60HZ 60HZ 50HZ 60HZ 60HZ 60HZ nee nee nee nee ja ja ja ja ja nee nee nee nee ja ja nee nee nee nee ja ja nee nee nee nee nee nee nee nee ja nee nee nee nee nee ja ja nee ja ja ja <::) <::) <::) vi'"
"" <::) ... ,.) ::. <") c . Q:l <::) fi::, c:. <::) ::. 'c:. vi' c c: " Q:l ~.
.g
c: fi::, c: ~ g ~ ~ Q:l c: ~.g
~ ~ § ~ 'i: CQ ~ ~ C:!::: \.O ~ ~ c .:J ~ ~ -o c ~ .. -o ~ 'i:s
·
-1::1 ::; E E ~ g ~ ::J :§ -~ ~ ~ ·:; E •r: O Q:l c~ ~Establesimentunan ku ta hasi
entrega na kas grátis ta:
Coshel, Bon Prijs, i Wimco. Polytonica ta entrega grátis
na momentu ku e artíkulo surpasá sierto montante.
Gastunan di transporte di
entrega na kas:
• Baba's fi. 25,-.
• Omni fi. 25,-.
• Sefíor Barata fi. 30,- pa Banda bou.
• Polytronica fi. 35,-.
• Building Depot ta apliká dos preis fi. 55,- te na
Jandoret i pa Banda bou fi. 75,-.
• La Curaçao tambe ta apliká dos preis: fl.35,- i pa
entrega di artíkulo riba fl.1000,- e ta kobra fi. 50,-.
Gastunan di transporte den
tempo-rada di garantia
Pa kualke problema den temporada di garantia tur e establesimentunan ta duna e servisio grátis ku
eksep-shon di Omni. Omni ta apliká dos preis pa transporte
den período di garantia: fi. 60.- te ku Jandoret i pa
Banda bou fl.75.-. Omni ta konsiderá e suma di
transporte komo un forma di bàrg paso por sosodé ku algu por a pasa ku no ta kai bou di garantia. Si e dano ta algu ku kai bou di garantia e konsumidó ta
hafía su sen bek.
Gastunan di transporte pafó di
temporada di garantia
Coshel i Sefíor Barata ta grátis. La Curaçao ta kobra
fl.35,-, Bon Prijs fi. 45,-, Wimco fi. 60,- i Building
Depot fi. 85,-. Baba's ta apliká dos preis: fl.50,-pa
semi-outomátiko i fl.75,- pa full-outomátiko. Omni ta apliká dos preis pa transporte: fi. 60.- pariba di brug i
pa Banda bou fl.75,-. Polytronica ta e establesimentu
ku e preis mas haltu pa transporte despues di garantia
ku ta fi. 95.
-Remarkenan
• Coshel ta rekomendá pa usa un regulator ku su
artíkulonan pa un durashon mas largu
• Baba's no ta para garantia si bo usa bo aparato sin
un transformator.
• tur preisnan ta sin OB
Tuma bon nota ku tin komersiante ta apliká di un 1
te 2 afia di garantia tantu riba wasmashin
fu/1-outomátiko i semi-outomátiko i sin importá e
preis di e artikulo. Sea un konsumidó eksigente i no
aseptá ménos. Di e forma aki bo ta obligá
komersian-tenan pa kambia nan maneho.
ALERTA
KONSUMIDÓ DI KÓRSOU SEA ALERTA I PUNTRA KIKO GARAN
-TIA TA ENSERÁ PROMÉ KU BO SERA KUALKE AKUERDO DI KOMPRA SI E GARANTIA TA KONTRA DI BO DERECHINAN KU TA ANKRA DEN LEI ÓF KONTRA DI BO PRINSIPIONAN TA REKO-MENDABEL PA BO ASERKÁ OTRO ESTABLESIMENTU I
KOMPARÁ TIN ESTABLESIMENTU KU TA KOBRA KONSUMIDÓ FREIGHT & DUTY (KARGA IINVOERRECHTEN) PA KAMBIA POR EHÉMPEL UN KÓMPRÉSÓR DEN PERIOOO DI GARANTIA MAYORIA KOMERSIANTE TA DUNA 5 ANA DI GARANTIA RIBA KÓMPRÉSÓR NA MOMENTU KU E KÓMPRÉSÓR DANA E KOMERSIANTE KE PA ABO KOMO KONSUMIDÓ PAGA GASTU-NAN DI KARGA I DERECHONAN DIIMPORTASHON KUAL NO TA
KOREK TO PA EVITÁ ESAKI INFORMÁ FOR DI PRINSIPIO DI E KOMPRA KON TA PARÁ KU GASTUNAN DI KÓMPRÉSÓR DEN PERIODO DI GARANTIA
Kl ORA BO TA PAGA
KU BO CREDIT CARD?
Un credit card ta un forma universal pa paga. Pero tombe
e ta un manera di fia.
Na promé lugá bo tin ku paga un abono pata miembro tur
afia (membership f~e). Esaki ta varia entre 36 i 105 doler
merikano dependiendo di e tipo di credit card. Tambe bo tin
ku tene kuenta ku si bo ta bai hasi uso di e posibilidat pa
paga poko poko, bota paga un interes di entre 12 pa 18%
riba e saldo habrí di bo credit card pa afia.
Hopi biaha bo ta pensa ku no ta importá kon bo ta paga:
kesh, ku debet àf credit card. Pero no ta tur biaha esaki ta
kuadra pasombra tin diferensha entre e diferente
maneranan di paga. I esaki por tin influensha riba bo
situashon finansiero. Ora bo bai hasi kompra ta
importante pa sa kon bota paga i ki tipo di manera di paga
bo ta usa. Paso esaki tin efekto riba bo gastunan di tur dia.
Un bon manera pa paga ora bota bai kome, ta pin of kesh .
Esaki tambe ta bon ora ta hasi kompra pa kosnan chikí i
tambe e ta un manera pa no kumpra kosnan ku no tin
mester.
Ki ora bo ta usa un credit card?
Bo por hasi mayoria di pago ku bo karchi di banko di bo
kuenta koriente àf spar (debit card) na kasi tu r pakus i otro
establesimentu. Bo por paga via di e mashin di pin sin
ningun gastu adishonal. Tog tin okashon den kua ta mas
fásil pa hasi uso di un credit card:
• Paga den eksterior. Na mayoria pais ta aseptá un credit
card komo forma di pago, tantu den euro komo na doler
merikano. Paga ku credit card ta evitá ku bo ta kana ku
hopi sen kesh i plaka ekstranhero.
• Hür outo o reservá kamber di hotel; den ámbos kaso ta
mas fásil usa bo credit card komo borg na lugá di paga ku
sen kesh. Ademas no tin gastu inkluí pa hasi esaki.
Konsumidó 8
• Hasi kompra via di Internet; riba hopi wepsait ta
credit card ta e úniko manera di pago ku ta wordu
akseptá.
• Kompra na un balor grandi; paga ku credit card ta
kumbiniente ora di hasi un kompra di balor grandi. Bo
no tin mester di kana ku hopi sen kesh na man i hopi
biaha bo transakshon ta sigurá. Tene kuenta si ku esaki
ta konsehabel solamente na momento ku bo tin e sen di
spar i bo ta bai paga e montante ku bo a usa di e credit
card den un bia na fin di luna. Tambe ta eksistí e
posibilidat di transferí plaka riba e kuenta di bo credit
card pa kubri bo kompra.
Tur hende mester por usa nan credit card de bes en
kuando. Esaki ta bon paso asina e persona por konstruí
un bon imágen finansiero.
Bo mester anda sabí ku bo credit card paso bo ta kumpra
aworakí pa paga despues. Paga un montante di sen tur
luna por, pero si bota paga montantenan chikí ku credit
card lo bo por akumulá un debe grandi lihé.
Kon ta sintá ku e interes kubo ta paga
riba bo credit card?
Si bo ta paga kesh of ku pin bo no tin e prekupashon
nan ei. Asina bo por evitá e gastunan di interes. Por lo
demas tur banko ta kobra interes sea bo paga fin di
luna of poko poko.
En realidat bo tin ku usa credit card ora bo ta hasi kompra
nan grandi i ora bo sa ku bo por paga esaki bek. Si no
tin un emergensia àf un kompra plania no usa credit
card. Solam ente si bo sa ku bo mester paga esaki bek
bo por usa bo credit card. Si bo no tine sen pa hasi
esaki no paga ku credit card, sigui paga ku kesh of pin.
Asina bo sa ki ora bo a yega bo límite i bota skapa di
paga interes riba e kompra.
Benefisio
• Forma di hasi pago komo fasilidat di krédito.
• Aseptashon di credit card mundu henter: den pakus,
restorant i riba internet.
• E montante ta wordu kita fin di luna.
Desbentaha
• lnteres haltu na momentu ku paga den termino.
USA KORIENTE
NA MIDI
Uso efisiente di bo
aparato-i
nan elektróniko por dunabo
un redukshon konsiderabel
riba bo kuenta di Aqualectra.
-n
P I ' L.&.-:1• Purba di pone pafía den e wasmashin manera
ku e ta indiká si ta 8 kilo di pafía e ta tuma no
pone dos kilo pa kada laba.
Purba mas tantu ku ta posibel pa paga tur
aparato na lugá di laga nan keda riba standby.
Esaki tambe ta konta pa charger o di telefon, microwave i rice-cooker ku ta keda
innesesari-amente den stàpkontakt.
• Remplasá bo erko y bo frishider ku tempu, paso
si un kómpreser ta hopi bieu e ta ranka mas
koriente pa e fria.
Limpia bo frishider por lo ménos dos bes pa afia
paden y pafó. Un frishider limpi ta fria mihó. No hinka kuminda kayente den frishider. Lag'é fria promé, pa evitá ku e ta ranka mas koriente
pa e fria bon.
• Sóru pa e frishider ta sera bon, i purba pa e keda
ménos habri i wàrdu habrí ménos.
• Kumpra un erko ku ta pas ku grandura di
kamber. Un erko muchu chikitu àf muchu
grandi ta gasta koriente di mas.
• Trata di tene bentana i porta sera mas tantu posibel pa asina e erko no mester traha duru pa fria e kamber.
Evitá pa solo no pasa bini paden, televishon i lus tambe ta manda kayente.
• Na momentu ku bo disidí pa kumpra artíkulo
elektróniko, e mihó eskoho ta pa artíkulonan
ku ta spar koriente.
Konsumidó 10
Nos ta iluminá nos kas pa un
protekshon i ta bon pa nos bai
ofer pa sparlamp. Un sparlamp
ta bai dies bahia
m~s
largu ku
n
ll~minashon ta despues di frishider, droger i
vnzer, e loke ku ta hala mas koriente den su
totalidat. Poko poko pera di lus lo sali for di
sirkulashon. Ta sabí pa bo pasa ofer pa uso di
sparlamp, paso fin di luna lo bo nota esei riba
bo kuenta di koriente.
Si bo tin ku kambia bo pera di lus pa un
s~arlamp, r~partí e kantidat di watt di e pera
d1 lus dor d1 kuater. Un pera di lus di 60 watt ta
iluminá mesun tantu ku un sparlamp di 15 watt.
Gloeilamp Spaarlamp ..._ 25 watt 5-7 watt 40 watt 8-10 watt 60 watt 11-15 watt 75 watt 14-20 watt 100 watt 20-25 watt
• Paga bo lus semper na momentu ku bo ta
bandoná e aria iluminá.
Si ta sparlamp bo tin, paga nan tambe na momentu ku bo bandoná e aria.
• Si bo tin lampi ku ta dim remplasá esaki pa
un ku ta iluminá ménos.
Bai ofer pa sparlamp ku por kombiná ku
sensor pa iluminá solamente ora un hende
yega na bo porta.
Sparlamp ta kosta un tiki mas, pero bota
wàrdu rekompensa despues dor ku bolo
paga ménos na koriente i e sparfamp ta dura mas largu.
,
BAN KOMBATI
DEBENAN CHIKI
Hopi debe chikí chikí huntu por bira un peso grandi riba bo budget. Ku asta ku e konsekuensha di hafiabo ku e molester di deurwaarder na bo porta. Un posibilidat ta ku bo por hasi un solo fiansa i ku esaki bo mes ta paga tur e debenan chikí chikí i asina tin un mihó bista riba bo gastunan. Tene na kuenta kubo no mester sigui hasi debe riba e espasio finansiero ku bo ta hafia despues di e finansia-mentu aki. Sino no tabatin sentido pa a hasi niun fiansa paso ta mas haltu so bo debenan ta bira.
Otro opshon ta pa usa entrada ekstra, por ehempel bo sen di vakashon, pa likidá algun di e debenan chikí chikí. Asina bo ta paga ménos interes.
Tambe bo por buska informashon si ta
kumbiniente pa konsolidá turbo debenan. Aki bo aserka instansianan finansiero ku e petis-hon pa tuma ofer turbo debenan. Korda kompará e interes ku bo tin ku paga i e
termino den kual esaki por tuma lugá. Un kos si: promé ku bo sera kualke akuerdo lesa e kondishonnan ya bo sa presis si esaki ta kumbiní bo si of no. I si bo logra konsolidá bo debenan, ta bon pa bo pone e sobra sen di loke bo tabata paga na debe un banda riba un kuenta di spar.
LI
NA
DI KEHO
UNDA ABO KOMO KONSUMIDÓ
POR HASI REKLAMO?
Diferente instansha di gobiernu a kuminsá habri li fia di keho kaminda nos komo konsumidó por hasi pregunta, pasa keho i tambe hasi denunsia di violashonnan di lei.
Bureau Telecommunicatie
&Post
a habri unli
fia di keho kaminda por bel pa problemanan ku Aqualectra i Curoil. Tambe por yama e number aki pa problemanan ku telekomunikashon manera si den un área bo provider di telefon selular no tin alkanse. E number di telefon ta: 9222.Ministerio di Desaroyo Ekonómiko,
pronto lo bin ku un li na di keho kaminda por hasi reklamo tokante entre otro violashon di preisnan máksimo, violashon di lei di etiket i produktonan, manera produkto sin preis o preisnan ku ta varia na kaha i den reki.
Pero tambe pa ku a eksesonan di preis riba nos merkado lokal. Por lo pronto por pasa kehonan via mail pa kontrol.meo@gmail.com.
Ministerio di Salubridat Públiko,
Medio Ambiente i Naturalesa suli
na di keho pa tu r loke ta konserní higiena, produktonan ku pasa fecha di vense-mentu, situashonnan a-higiéniko den restorant. Por manda mail na gmn@curacao-gov.an of yama na number di telefon: 9345.Nos lo sigui informá nos konsumidónan tokante lifíanan nobo di keho ku habri i tambe bringa pa mas li na di keho wordu habrí ya ku nos tin kaminda pa kana na momentu di un reklamo. Korda ku sem per por tum a kontakto ku
Fun-dashon pa Konsumidó
pa kualke pregunta o keho.462-6666
Of
mailfunpakon@onenet.an
KOSNAN KU PORTÁ E
DENTISTA NO TA BISABU
SKEIRU BO DJENTENAN
PROMÉ KU E KUMINDA
Si bo
ta
bai kome kuminda zür manera grapefruitóf zürkol ta bon pa bo skeiru bo djentenan promé. Despues di kome bakteria y kuminda ta hasi e boka zür. Zür
ta
hasi e glazür di bo djente-nan moli y dor di esei hasié vulnerabel. Si bo skeiru bo djentenan e ora ei bota kita e glazür. Normalmente e skupita
neutralisáy
rekuperá emineralnan den e boka. Si e proseso aki
ta
andando i bo bai skeiru bo djentenan bo ta dana
e proseso natural den bo boka. Pues si tin kos zür
riba e menú skeiru djente promé. Pero tambe bo
por skeiru dos bes pa dia manera bo
ta
kustumbrá.MANTENÉ BO MES NA 3
ALIMENTASHON
Tur hende ku ta vulnerabel pa buraku na djente, tin bentaha ku un simpel kambio di bida di no kome nada di kos dushi entre di alimentashon.
Estudio a proba ku komementu di kos dushi entre
alimentashon ta dana djente mas lihé.
REFRESKONAN "LITE" TAMBE
TA MALU PA BO DJENTENAN
E suku den refreskonan normal ta alimentá
bakteria ku ta hasi dano na bo djentenan. Bo djentenan difísil por soportá e zür ku tin den e koolzür di e refreskonan i ta hasi e glazür moli. Refreskonan "lite" tambe ta kontené e zür ku ta
kome glazür. Pero si nan ta ménos danino ku refresko normal. Anasa y djus nan sítriko tambe ta malu. Algun dentista ta bisa mihó bo bebe un
glas di awa pa limpia bo boka .
TUMA 80 SEDANTENAN NA
ORA
.
Despues di un bishita na djentista si bo mester tuma sedante, ta mihó bo bebe nan na un orastipulá. No ta bon pa bebe sedantenan huntu ku
alkohól.
Konsumidó 12
DIKON NOS MESTER
DI LEI PA PROTEHÁ
KONSUMIDÓ?
Fundashon pa Konsumidó lo bai proponé pa
gobiernu bini ku un Lei pa Protekshon di
Konsu-midó. Pakiko nos mester di esaki?
Pa ta posibel pa kanselá un kontrakt despues di un periodo obligatorio di un óf dos ana kada luna na lugá di ta mará na un periodo largu
atrobe.
Pa obligá tur komersiante pa pone preis di
servrsronan manera gastunan ekstra di sms,
telefon, komishon i provishon pa kumpra un produkto óf servisio.
Pa bin ku un komishon independiente pa disidí ora abo tin un keho kontra di un komersiante i e
no ta koperá.
Pa tin un fondo di garantia pa ora nan dai bo
outo sin bo sa ta ken, óf e kousante no ta sigurá,
bo no keda ku debe i sin outo.
Pa stop ku seramentu di awa pa debe di koriente
i di telefon pa debe di internet.
Pa por tin reglanan ku ta bisa denter di kuantu tempu un kompania mester reakshoná riba bo keho.
Pa tur kompania di gobiernu ta obligá pa tin un
sistema i lina di keho i tur ana mester publiká un
rapórt tokante su maneho di keho.
Pa pane ku un komersiante no por kambia su
Kondishonnan General sin bo permit.
Pa obligá tur banko pa informábo, di adelantá i na manera kla, kuantu sen e ta kobra pa un trans-ferensha (mensual), uso di bankomátiko, uso di
credit card, i na interes riba bo fiansa:
Pa garantia riba tu r loke nos kumpra ta ankra den
KohamMtu
~~sw&e!':
di
s()YI.oer
...
.
...
..
.
..
.
.
..
...
.
...
.
..
...
.
...
.
...
.
...
...
....
.
.
...
..
....
)
...
.
.
...
.
.
.
Si bo sanger no ta koha un kàrta chikí por laga bo sangra muri. Pera kohamentu
di sanger tambe por ta kousa di malesanan manera, trombose di vena, atake
selebral i embolia pulmular
EMBOLIA PULMONAR
TROMBOSE DI VENA
Obstrukshon di un arteria den e pulmon ta "longembolie" Majoria biaha e ta wordu okashoná dor di un obstruk-shon di un arteria den e pia (DVT) ku ta los bin pega den e arteria di pulmon o selebro
ILLUSTRASHON ROGIER TROMPLRT WWW MEDICAL ART.NU
Pulmonan i parti di vesicula di e pulmon indikashon di un obstrukshon Arteria/vena di pia ku un -- "stolsel" di sanger ku ta bai ariba
Den kabes un selebro ku un obstrukshon __ den un arteria/vena "stolsel" di sanger Den un kurason un "stolsel" di sanger ku ta bai ariba witte bloedcel -- -rode bloedcel ___ _ bloedplaatje . -- -stollingseiwit --Defektonan den un arteria/vena ta produsí sierto substansia, ku ta pane ku e paletanan ta pega na otro di forma ku asina ta forma un stolsel. Komienso di formashon di un kabuya di fibranan tambe ta ser forma,
manera un net. Aki den sélulanan kora y otro partinan ku tin den sanger
lo pega i forma un obstrukshon
"BOEZEM FI BRI LLEREN"
Un kambio den e ritmo di kurason ku ta buta, ku e
kambernan di kurason no
por kontraha bon. Esaki por
okashona u "stolsel" di sanger
Fundashon pa
Konsumidó
Konsumidó Alertá
Ta un produkshon di:
Fundashon pa Konsumidó
Kordinashon General:
Jessica de Palm
Redakshon:
Marc Marshall
Sirkulashon:
10.000
êksemplar
Pa kualke informashon, tep õf reklamo tuma
kontakto ku Fundashon pa Konsumidó na:
Telefon: 462
-6666
Fax:462-6350
E-mail: funpakon@
onenet.an
Kompetensha
i
Konkurensha
"Ta importante pa den nos ekonomia tin kompetensha i
konkurensha entre komersiantenan. Mas posibilidat mester
wàrdu krea pa mas komersiante por habri negoshi pa asina
tin mas bendedó di produkto i servisionan aki na Kàrsou" ku
ta konkurí ku otro .. "
"Mas negoshi kompitiendo pa bende su produktonan lo
nifiká ku kada komersiante lo hasi mas esfuerso pa trese
bon produkto i servisio pa tene abo komo konsumidó
kontentu i kumprando seka die.
"Esaki lo trese preisnan mas barata, servisio di mihó kalidat i
kondishonnan di benta ku ta faboresé nos komo
konsumidó. Paso e komersiante ku ke destaká lo ke distinguí