GODIŠNJI IZVEŠTAJ 2015 29
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik da će Banka pretrpeti gubitak zbog toga što njeni dužnici neće moći u potpunosti ili delimično da izmire svoje dospele obaveze, a prema ugovorno definisanim rokovima. Kreditni rizik u najznačajnijoj meri proističe iz kredita isplaćenih klijentima Banke i sličnih plasmana.
Upravljanje kreditnim rizikom
Banka upravlja kreditnim rizikom kako na nivou pojedinačnih komitenata tako i na nivou celokupnog svog portfolija.
Na nivou pojedinačnog komitenta banka se pridržava pravila da ne odobrava kredite ili druge plasmane ukoliko ne poseduje dovoljno informacija kako bi mogla adekvatno proceniti finansijsko stanje i kreditnu sposobnost dužnika, kao i sve rizike koji su vezani sa konkretnom transakcijom sa klijentom. Banka takođe ne odobrava plasmane čije karakteristike nisu u saglasnosti sa Bančinim politikama upravljanja kreditnim rizikom.
Na nivou ukupnog portfolija Banka kreditnim rizikom upravlja usaglašavajući rokove dospeća kredita sa namenom kredita, tipom kredita ili klijenta, kao i upotrebom odgovarajućih instrumenata obezbeđenja.
Analizirajući pojedinačne dužnike Banke, delatnosti klijenata banke i makroekonomska kretanja Sektor za upravljanje rizicima daje smernice rukovodstvu Banke kako bi se
poslovne aktivnosti usmerile ka klijentima, tržištima i proizvodima čiji je rizični profil prihvatljiv za Banku.
Politika obezbeđenja plasmana
Banka nastoji da sve svoje plasmane obezbedi odgovarajućim sredstvima obezbeđenja. Upotrebom sredstava obezbeđenja Banka umanjuje izloženost kreditnom riziku. Banka posebnu pažnju poklanja utrživosti i adekvatnoj proceni vrednosti sredstava obezbeđenja.
Obezvređenje i politika rezervisanja
Pod obezvređenim plasmanima Banka podrazumeva izloženosti kod kojih je utvrđeno da celokupno potraživanje ili jedan njegov deo neće biti naplaćen usled značajnog pogoršanja finansijskog stanja dužnika.
Svojim procedurama Banka je obezbedila adekvatno identifikovanje i merenje iznosa obezvređenosti potraživanja koji se računovodstveno evidentiraju kroz ispravke vrednosti bilansnih potraživanja odnosno rezervisanja za vanbilansna potraživanja Banke.
Ispravka vrednosti bilansnih potraživanja odnosno rezervisanja za vanbilansna potraživanja se određuju na osnovu raspoloživih istorijskih podataka o gubicima po osnovu plasmana sa sličnim karakteristikama u pogledu kreditnog rizika, kao i na osnovu individualnih procena mogućnosti naplate potraživanja od problematičnim klijenata.
30 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD
Rezultati u procesu upravljanja kreditnim rizikom
U makroekonomskom okruženju koje karakteriše i dalje usporen ekonomski rast, Banka je značajno unapredila procese upravljanja rizicima, kako bi na taj način predupredila negative posledice po svoje poslovanje. Između ostalog Banka je znatno automatizovala proces identifikacije i izveštavanja o rizicima, kao i unapredila proces odobravanja plasmana privredi. Pored toga Banka je znatno unapredila procese obračuna obezvređenosti i projekcije izloženosti kreditnom riziku.
Pomenuta unapređenja dovela su i do usporavanja rasta problematičnih plasmana u 2015. godini. Učešće problematičnih plasmana u ukupnim plasmanima Banke na kraju 2014 je bilo 18.4% što je povoljnije u odnosu na prosek bankarskog sektora u Srbiji od 22.0%1.
Konzervativna politika upravljanja kreditnim rizikom pruža čvrstu osnovu za dalji razvoj poslovnog modela i ostvarivanje pozitivnih poslovnih rezultata u narednom periodu. Ovo je dodatno potkrepljeno adekvatnom kapitalnom bazom sa pokazateljem adekvatnosti kapitala na kraju 2015. godine od 16.27% što je znatno iznad minimalno propisanih zahteva od 12%.
Tokom 2015. godine, Narodna banka Srbije je inicirala posebna dijagnosticka ispitivanja (PDI, eng.AQR) po ugledu na metodoloski pristup Evropske centralne banke i Evropskog tela za bankarstvo, koja su trajala of juna do novembra i obuhvatila 14 banaka koje su zajedno cinile 85% bankarskog sistema. Cilj PDI analize bilo je povećanje transparentnosti poslovanja banaka sa aspekta vrednovanja i obuhvatanja problematičnih plasmana, a sve u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvestavanja. Rezultati PDI su pokazali da se Societe Generale Banka Srbija a.d. Beograd nalazi u samom vrhu domaćih banaka. Na taj način je najbolje demonstrirano da Banka vodi odgovornu politiku upravljanja rizicima i pravilno vrednuje naplativost svojih plasmana, sto je rezultiralo u neznatnom umanjenju pokazatelja adekvatnosti kapitala, što je i objavljeno na zvaničnoj web prezentaciji Narodne banke Srbije.
Detaljni pregled i analiza procesa upravljanja kreditnim rizikom data je u napomenama uz finansijske izveštaje za 2015. godinu.
1 Izvor podataka Izveštaj Narodne banke Srbije “Bankarski sektor Srbije” za III kvartal 2015, strana 17
GODIŠNJI IZVEŠTAJ 2015 31
Operativni rizik
Operativni rizik predstavlja rizik mogućeg nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke usled propusta (nenamernih i namernih) u radu zaposlenih, neodgovarajućih internih procedura i procesa, neadekvatnog upravljanja informacionim i drugim sistemima u banci, kao i usled nastupanja nepredvidivih spoljnih događaja, uključujući i događaje sa malom verovatnoćom dešavanja ali sa rizikom velikog gubitka. Uz izuzetak strateškog rizika, operativni rizik uključuje pravni rizik, rizik neusaglašenosti sa propisima i reputacioni rizik u skladu sa standardima SG Grupe. U cilju uspešnog upravljanja operativnim rizikom, Societe Generale Banka Srbija a.d. Beograd uvela je stalni sistem identifikacije, merenja, praćenja i kontrole/
smanjivanja operativnog rizika.
Upravljanje operativnim rizikom obuhvata:
Aktivnosti identifikacije, nadgledanja i merenja operativnih rizika kroz:
- Prikupljanje internih podataka o operativnim rizicima
- Ključne indikatore rizika - Samoprocenu i kontrolu rizika - Scenario analize
Preventivne aktivnosti kao što su:
- Trajni nadzor ili Permanentna supervizija kao osnov sistema internih kontrola
- Plan kontinuteta poslovanja kojim se štitimo od ekstremnih rizika
Operativni rizik predstavlja sastavni deo svih proizvoda, aktivnosti, procedura i sistema Banke.
Upravljanje operativnim rizikom je integralni deo funkcija upravljanja na svim nivoima. On se velikim delom zasniva na sistemu unutrašnjih kontrola, koji uključuje sistem Permanentne supervizije koja se sprovodi na svim nivoima, kao i periodičnim kontrolama koje sprovodi odeljenje
unutrašnje revizije. Sistem unutrašnjih kontrola podrazumeva da se operativni rizik posmatra kao zasebna vrsta rizika i na taj način se podvrgava posebnim metodama detekcije i procene, praćenja I kontrole, a sve u cilju razvoja odgovarajućih mera za smanjenje rizika i pružanja mogućnosti da se sagleda rizični profil Banke. Kako bi upravljanje operativnim rizikom bilo efikasno, neophodno je imati odgovarajuću strukturu upravljanja, koju predvodi specijalizovani Odbor za operativni rizik, implementiran sistem unutrašnjih kontrola, odnosno Permanentnu superviziju, kako bi se obezbedilo da svaka organizaciona jedinica primenjuje adekvatne procedure i proverava njihovu efikasnost, i
odgovarajuću organizacionu strukturu, čiju okosnicu čini Služba za upravljanje operativnim rizikom koja predlaže politike,metodologije, planove i procedure za upravljanje operativnim rizikom, kao i potrebne alate upravljanja (prikupljanje podataka, RCSA itd).
Za potrebe izračunavanja regulatornog kapitalnog zahteva za operativni rizik, Banka koristi pristup osnovnog indikatora u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala Banke.
Interni kapitalni zahtev za operativni rizika
kvantifikuje se upotrebom posebnog pristupa koji se zasniva na očekivanim gubicima i scenario analizi.
Uzimajući u obzir, između drugih elemenata, činjenicu da je operativni rizik drugi po veličini izvor rizika u bankama odmah nakon kreditnog rizika, a da bi omogućila da se ovim rizikom adekvatno upravlja kao i da se obezbede saznanja i razumevanje od strane zaposlenih u Banci, Banka je osnovala Odbor za upravljanje operativnim rizikom (ORCO).
32 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD
Koordinacija upravljanja operativnim rizikom sa svim zainteresovanim stranama.
Informisanje menadžmenta o operativnim rizicima.
Formalizacija svih pitanja vezanih za operativni rizik, te kroz članove Odbora, širenje svesti i informacija o ovim pitanjima kroz organizacioni sistem Banke.
Plan kontinuiteta poslovanja
Radi obezbeđenja kontinuiteta poslovanja, Banka je implementirala plan kontinuiteta poslovanja u cilju omogućavanja nesmetanog i kontinuiranog funkcionisanja svih značajnih sistema i procesa Banke, kao i ograničavanja gubitaka u vanrednim situacijama.
Tržišni rizik
Tržišni rizik nastaje kao posledica mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke usled promena vrednosti bilansnih i vanbilansnih pozicija koje proizilaze iz promena u tržišnim parametrima.Tržišni rizici obuhvataju devizni rizik, cenovni rizik po osnovu dužničkih hartija od vrednosti, cenovni rizik po osnovu vlasničkih hartija od vrednosti i robe.
Devizni rizik predstavlja rizik nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke usled
na tržištu. Cenovni rizik predstavlja rizik nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke usled promena tržišnih cena portfolija hartija od vrednosti (dužničke hartije od vrednosti ili akcije) ili roba.
U procesu identifikacije tržišnog rizika kao i njegovog merenja, ublažavanja i praćenja, Banka poštuje lokalnu regulativu propisanu od strane Narodne banke Srbije kao i smernice, principe i strategije SG Grupe za upravljanje tržišnim rizikom.
Banka primenjuje sledeće principe u upravljanju tržišnim rizikom:
Pristup upravljanju tržišnim rizikom je konzervativan,
Primenjeno je jedinstveno pravilo u upravljanju tržišnim rizikom a to je “uparivanje” (minimiziranje otvorenih pozicija) i “centralizacija” (upravljanje pozicijama na jednom mestu) pozicija.
BBanka je uspostavila posebne organizacione delove za zaključivanje transakcija koje nose tržišni rizik (frontoffice) i delove zadužene za kontrolu, registrovanje transakcija i izveštavanje o tim transakcijama (middle i back office) kao i deo za kontrolu i praćenje tržišnog rizika (risk) i na taj način uspostavila strukturu sistema nezavisne supervizijue tržišnog rizika. Osnovni princip Banke u ublažavanju devizne izloženosti je da se zaštiti od deviznog rizika kad god je to moguće, zauzimajući suprotnu poziciju u odnosu na onu koja je izazvala otvaranja pozicije.
GODIŠNJI IZVEŠTAJ 2015 33 dozvoljeno da investira u akcije, robe ili derivate koji se
baziraju na robi. Ulaganje u dužničke hartije od vrednosti vrši se isključivo za potrebe upravljanja likvidnošću, uz poštovanje lokalne regulative i pravila SG Grupe.
Limiti se koriste kao glavni instrument za kontrolu rizika. Primenjuje se nekoliko vrsta limita: limiti za neto otvorenu deviznu poziciju, limiti za rizik druge strane, limiti po proizvodima, dilerski limiti
Interna revizija
Kroz izvršavanje planiranih revizija i specijalnih angažovanja / istraga, Unutrašnja revizija ocenjuje adekvatnost i pouzdanost sistema unutrašnjih kontrola Banke i funkcije kontrole usklađenosti poslovanja Banke.
Interna revizija komunicira rezultate svog rada rukovodstvu Banke, obezbeđujući time da se rizici na odgovarajući način identifikuju i kontrolišu.
Interna revizija redovno priprema izveštaje o svojim aktivnostima i dostavlja ih Upravnom odboru i Odboru za reviziju.
Kontrola usklađenosti poslovanja
Služba za kontrolu usklađenosti poslovanja banke je osnovana u skladu sa Zakonom o bankama (član 83 i 84) i pokriva sledeće rizike:
regulatorni rizik
rizik od finansijskih gubitaka
reputacioni rizik
Rizici neusklađenosti poslovanja mogu nastati zbog neusklađenosti poslovanja Banke sa:
zakonima i podzakonskim propisima
internim aktima Banke
pravilima struke, dobrim poslovnim običajima i poslovnom etikom Banke
rizika od regulatornih sankcija koja dalje mogu uticati i na reputacioni rizik. Reputacioni rizik pored navedenog uzroka može nastati i nepoštovanjem bankarskog kodeksa profesionalnog ponašanja koji uključuje pre svega fer ponašanje, transparentnost u radu, izbegavanja i prevenciju situacija konflikta interesa, korupcije i podmićivanja i zloupotrebu tržišta.
U cilju redovnog obavljanja poslova iz svog delokruga kao i identifikovanja i praćenja glavnih rizika
usklađenosti u poslovanju Banke, Služba za kontrolu usklađenosti poslovanja prati usklađenost internih akata Banke, a naročito onih koji se odnose na:
uskladjenost poslovanja banke sa regulativom
poštovanje bankarske tajne
zloupotrebu tržišta i privilegovanih informacija koje proističu iz posebnih ovlašćenja
konflikt interesa, koji može nastati iz rukovodeće funkcije ili vlasničkog statusa zaposlenog, klijenta i/ili Banke, kao i drugih konflikata u skladu sa zakonom
kodeks profesionalnog bankarskog ponašanja i prava uzbunjivača
sprečavanje mita i korupcije
transparentnost u ponudi usluga/proizvoda klijentima Banke
interna pravila vezana za razvoj/izmenu postojećih i odobravanje novih usluga (proizvoda) Banke Razvijeno je niz novih aktivnosti i organizacije rada u cilju praćenja realizacije u oblasti usklađivanje internih akata ili postupanja, u cilju jačanja internih kontrola, standarda i dobre poslovne prakse koje su u nadležnosti Službe za kontrolu usklađenosti poslovanja.
Služba za kontrolu usklađenosti poslovanja nastoji da utiče i na podizanje svesti zaposlenih o potrebi postupanja u skladu sa zakonskom regulativom, internim aktima banke, standardima i dobrim poslovnim običajima putem obuka zaposlenih iz odredjenih oblasti a tokom godine posebno na temu podizanja svesti o rizicima u poslovanju, sprečavanja konflikta interesa i mita i korupcije.
34 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD Upravljanje likvidnošću predstavlja kontinuirani proces sagledavanja potreba za likvidnošću u redovnim poslovnim situacijama (“business as usual”), ali i planiranje
upravljanja u nepredvidjenim okolnostima, putem obezbeđenja adekvatnog nivoa likvidnih sredstava na osnovu analize potreba za likvidnošću, kao i sagledavanja promena u strukturi bilansa i vanbilansa Banke.
Likvidnost predstavlja sposobnost Banke da obezbedi dovoljno likvidnih sredstava kako bi bezuslovno
zadovoljila sve dospele obaveze koje proističu iz bilansne pasive (povlačenje depozita i drugih izvora finansiranja), aktive (finansiranje novih kredita), kao i po osnovu vanbilansnih pozicija.
Odeljenje za upravljanje aktivom i pasivom u okviru sektora Finansija odgovorno je za upravljanje likvidnošću Banke. Dnevnom i kratkoročnom likvidnošću do 30 dana upravlja Služba za operativne poslove Odeljenja za upravljanje aktivom i pasivom. Dnevnom ili operativnom likvidnošću upravlja se sa ciljem da se obezbedi dovoljno likvidnih sredstava u svakoj valuti i izvrši bezuslovno i pravovremeno plaćanje svih dospelih obaveza, kako u regularnim uslovima poslovanja, tako i u stresnim okolnostima. Služba za ALM izveštavanje u okviru Odeljenja za upravljanje aktivom i pasivom odgovorana je za procenu likvidnosne pozicije na duži rok koja proističe iz ukupne bilansne strukture Banke. Odeljenje za upravljanje aktivom i pasivom na redovnoj osnovi izveštava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO), koji je prvenstveno zadužen da prati
izloženost Banke rizicima koji proizlaze iz strukture aktive i pasive bilansa stanja i vanbilansih pozicija. ALCO Odbor je dužan da obezbedi adekvatnu organizacionu i proceduralnu infrastrukturu u cilju kontinuiranog praćenja strukturnih rizika kojima je Banka izložena kako u svom redovnom poslovanju, tako i u slučaju nastupanja nepredviđenih okolnosti, da obezbedi mehanizme i procedure za adekvatno upravljanje, odnosno blagovremenu identifikaciju, merenje i praćenje