34 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD Upravljanje likvidnošću predstavlja kontinuirani proces sagledavanja potreba za likvidnošću u redovnim poslovnim situacijama (“business as usual”), ali i planiranje
upravljanja u nepredvidjenim okolnostima, putem obezbeđenja adekvatnog nivoa likvidnih sredstava na osnovu analize potreba za likvidnošću, kao i sagledavanja promena u strukturi bilansa i vanbilansa Banke.
Likvidnost predstavlja sposobnost Banke da obezbedi dovoljno likvidnih sredstava kako bi bezuslovno
zadovoljila sve dospele obaveze koje proističu iz bilansne pasive (povlačenje depozita i drugih izvora finansiranja), aktive (finansiranje novih kredita), kao i po osnovu vanbilansnih pozicija.
Odeljenje za upravljanje aktivom i pasivom u okviru sektora Finansija odgovorno je za upravljanje likvidnošću Banke. Dnevnom i kratkoročnom likvidnošću do 30 dana upravlja Služba za operativne poslove Odeljenja za upravljanje aktivom i pasivom. Dnevnom ili operativnom likvidnošću upravlja se sa ciljem da se obezbedi dovoljno likvidnih sredstava u svakoj valuti i izvrši bezuslovno i pravovremeno plaćanje svih dospelih obaveza, kako u regularnim uslovima poslovanja, tako i u stresnim okolnostima. Služba za ALM izveštavanje u okviru Odeljenja za upravljanje aktivom i pasivom odgovorana je za procenu likvidnosne pozicije na duži rok koja proističe iz ukupne bilansne strukture Banke. Odeljenje za upravljanje aktivom i pasivom na redovnoj osnovi izveštava Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO), koji je prvenstveno zadužen da prati
izloženost Banke rizicima koji proizlaze iz strukture aktive i pasive bilansa stanja i vanbilansih pozicija. ALCO Odbor je dužan da obezbedi adekvatnu organizacionu i proceduralnu infrastrukturu u cilju kontinuiranog praćenja strukturnih rizika kojima je Banka izložena kako u svom redovnom poslovanju, tako i u slučaju nastupanja nepredviđenih okolnosti, da obezbedi mehanizme i procedure za adekvatno upravljanje, odnosno blagovremenu identifikaciju, merenje i praćenje
11 UPRAVLJANJA LIKVIDNOŠĆU
GODIŠNJI IZVEŠTAJ 2015 35 riziku, ali i da predlaže, razmatra i usvaja mere u cilju
ublažavanja strukturnih rizika.
Glavni ciljevi u procesu upravljanja likvidnošću Banke su:
Diversifikacija izvora finansiranja;
Obezbeđenje tekuće likvidnosti kroz angažovanje sredstva u dovoljnom iznosu i valutnoj strukturi za nesmetano izvršenje svih dospelih obaveza, uzimajući u obzir procenu očekivanih novčanih
tokova u periodu do 30 dana, kao i srednjeročnu i dugoročnu procenu likvidnosne pozicije Banke;
Obezbeđenje adekvatne rezerve ("buffer-a") likvidnosti koja se sastoji iz visokokvalitetne likvidne aktive koja se može lako i uz minimalne troškove konvertovati u gotovinu na finansijskom tržištu, kao što je portfolio hartija od vrednosti najvišeg kreditnog
od strane Ministarstva finansija Republike Srbije.
Banka ulaganja u ove hartije od vrednosti vrši u skladu sa „Politikom investicionog portfelja”;
Da obezbedi okvirne kreditne linije koje svakog trenutka može iskoristiti za potrebe održanja likvidnosti;
Da održava zahtevani nivo obavezne dinarske i devizne rezerve, u skladu sa propisima Narodne banke Srbije;
Planiranje priliva i odliva novčanih sredstava; analiza strukture, stabilnosti i koncentracije depozita;
kao i utvrđivanje, merenje i praćenje pokazatelja likvidnosti.
Nivo likvidnosti iskazuje se pokazateljem likvidnosti koji predstavlja odnos zbira likvidnih sredstava prvog i drugog reda (gotovina, sredstva na računima kod drugih banaka sa odgovarajućim kreditnim rejtingom, depoziti kod Narodne Banke Srbije, potraživanja u postupku realizacije, neopozive kreditne linije odobrene Banci, finansijski instrumenti kotirani na berzi i ostala potraživanja Banke koja dospevaju do mesec dana) i zbira obaveza po viđenju bez ugovorenog roka dospeća u odgovarajućem procentu i obaveza sa ugovorenim rokom dospeća u narednih mesec dana.
Banka je dužna da upravlja likvidnošću na način da obezbedi da pokazatelj likvidnosti bude:
Najmanje 1.0 kada je obračunat kao prosek pokazatelja likvidnosti za sve radne dane u mesecu
Ne bude manji od 0.9 duže od 3 uzastopna radna dana
Najmanje 0.8 kada je obračunat za jedan radni dan Pokazatelj nivoa likvidnosti tokom 2015. godine bio je uvek u okviru propisanog i kretao se u odnosu na 2014. godinu:
2015 2014
Prosek tokom perioda 2.05 2.03
Najviši 2.56 2.55
Najniži 1.43 1.40
36 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD uži racio likvidnosti propisan od strane Narodne Banke Srbije, koji je takođe bio u skladu sa definisanim limitima.
Pored lokalnih regulatornih pokazatelja likvidnosti, Banka obračunava i analizira Liquidity Coverage racio (LCR) u skladu sa preporukama i kriterijumima Bazel-a III. Liquidity Coverage racio ima za cilj jačanje otpornosti banaka na kratkoročne šokove, odnosno poremećaje likvidnosti na tržištu. Liquidity Coverage racio predstavlja meru sposobnosti Banke da obezbedi dovoljno likvidnih sredstava u cilju izvršenja svih dospelih obaveza u slučaju nastupanja značajnih poremećaja na finansijskom tržištu (stres scenario) u trajanju od 30 kalendarskih dana, kroz obezbedjenje adekvatnog iznosa nezaložene visokokvalitetne likvidne aktive (HQLA), kao što je gotovina ili imovina koja se može brzo, lako i uz minimalne gubitke vrednosti pretvoriti u gotovinu na finansijskim tržištima.
Dugoročna ili strukturna likvidnost prati se kroz analizu strukture bilansnih i vanbilansnih pozicija, kao i projekciju tokova gotovine i gepova likvidnosti posebno za svaku od značajnih valuta. Projekcija gepova likvidnosti vrši se na bazi ugovorenih rokova dospeća i amortizacionih planova, ali uzimajući u obzir i bihejviorističke pretpostavke, odnosno modeliranje tokova gotovine za stavke bez ugovorenog roka dospeća (tekući računi, štednja po viđenju).
U cilju sveobuhvatnog praćenja izloženosti riziku likvidnosti Banka je uspostavila sistem indikatora ranog upozorenja u cilju blagovremenog prepoznavanja potencijalne krize likvidnosti. Banka vrši i procenu tokova gotovine i adekvatnosti rezervi likvidnosti u slučaju nastupanja nepredviđenih, nepovoljnih događaja, odnosno razvija scenario analizu i vrši stres testiranje za specifičnu, sistemsku i kombinovanu krizu likvidnosti u skladu sa Planom za obezbeđenje kontinuiteta likvidnosti.
Diversifikaciju izvora i optimizaciju troškova finansiranja Banka sprovodi prikupljanjem komercijalnih depozita, kako stanovništva, tako i privrede, ugovaranjem kreditnih
i kreditnih linija sa matičnom bankom, korišćenjem svih raspoloživih kapaciteta međubankarskog tržišta novca.
Saradnja sa Međunarodnim Finansijskim Institucijama (MFI) proširena je krajem prvog kvartala 2015. godine zaključenjem novog kreditnog aranžmana od strane Banke i njene povezane lizing kompanije sa Evropskom Investicionom Bankom u ukupnom iznosu od 80 miliona EUR. Od navedenog iznosa 60 miliona EUR se odnosi na Banku, a 20 miliona EUR na povezanu lizing kompaniju, SoGe Lease. Sredstva su namenjena dugoročnom kreditiranju i razvoju sektora malih i srednjih preduzeća.
Banka je nastavila sa korišćenjem postojećih kreditnih linija zaključenih sa Evropskom investicionom bankom (EIB), Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Bankom za razvoj Saveta Evrope (CEB) za finansiranje mikro, malih i srednjih preduzeća u cilju jačanja njihove konkurentnosti, otvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mesta, Nemačkom razvojnom bankom (KfW) za finansiranje registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, mikro, malih i srednjih preduzeća u oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredne industrije u Srbiji, uključujući i kupovinu zemlje, kao i APEX linije zaključene sa Narodnom bankom Srbije u cilju realizacije finansijskih ugovora izmedju Evropske investicione banke, Republike Srbije i Narodne Banke Srbije.
GODIŠNJI IZVEŠTAJ 2015 37
Rizik kamatnih stopa
Kamatni rizik se definiše kao izloženost finansijskog stanja Banke nepovoljnim kretanjima tržišnih kamatnih stopa. U svrhu adekvatnog upravljanja kamatnim rizikom Banka:
Sprovodi proces identifikacije, merenja, ublažavanja i praćenja kamatnog rizika na redovnoj osnovi;
Banka najmanje na kvartalnom nivou izrađuje kamatni gep za sve značajne valute u cilju sagledavanja izloženosti kamatnom riziku;
Vrši redovno izvestavanje Odbora za upravljanje aktivom i pasivom Banke o izloženosti kamatnom riziku;
Kamatni rizik se meri i analizira sa stanovišta njegovog uticaja na neto kamatnu marginu (perspektiva prihoda) i ekonomsku vrednost kapitala.
Perspektiva prihoda odnosi se na promene u kamatnim stopama koje utiču na promene u neto prihodima od kamata Banke. Merenje se vrši na bazi projekcije novčanih tokova kamatno osetljivih pozicija bankarske knjige bilansa stanja i određenih vanbilansnih pozicija, odnosno izrade kamatnog gepa na koji se primenjuju
različita scenarija promene kamatnih stopa, koji pokrivaju različite tipove kamatnog rizika, kao što su rizik vremenske neusklađenosti dospeća i ponovnog određivanja cena, bazni rizik, rizik krive prinosa i sl.
Novčani tokovi se za potrebe procene kamatnog rizika utvrđuju na bazi ranijeg od sledeća dva datuma:
Datum naredne promene kamatnih stopa i
Datuma dospeća, kao i na bazi primene ostalih pretpostavki za pretvaranje bilansnih pozicija bez utvrđenog datuma dospeća ili plana otplate u novčane tokove (depoziti po viđenju, itd).
Perspektiva ekonomske vrednosti fokusira se na promene kamatnih stopa koje utiču na ekonomsku vrednosti imovine i obaveza, odnosno promenu ekonomske vrednosti kapitala. O rezultatima merenja kamatnog rizika izveštava se Odbor za upravljanje aktivom i pasivom na redovnoj osnovi.
38 SOCIETE GENERALE BANKA SRBIJA A.D. BEOGRAD
Banka, kao najviše matično društvo bankarske grupe čiju kontrolu na konsolidovanoj osnovi vrši Narodna banka Srbije, u obavezi je da upravlja kapitalom i prati kretanje racia adekvatnosti kapitala na konsolidovanoj osnovi.
Osnovni strateški cilj banke u pogledu upravljanja kapitalom na konsolidovanoj osnovi predstavlja nastojanje da se raspoloživi izvori kapitala koriste ekonomično i u skladu sa definisanim perspektivama poslovnog razvoja bankarske grupe. Politika upravljanja kapitalom na nivou bankarske grupe prioritet daje pokriću potencijalnih gubitaka članica grupe, nastalih negativnih efekata koji proizilaze iz izloženosti rizicima, u odnosu na ostvarenje prinosa. U samom procesu upravljanja kapitalom fokus je na kontinuiranom praćenju adekvatnosti kapitala. Nivo kapitala bankarske grupe koji se smatra adekvatnim je upravo onaj koji pokriva sve rizike kojima su banka i druge članice bankarske grupe izložena u svom poslovanju.
Upravljanje kapitalom se zasniva na:
Procesu identifikacije, merenja, odnosno procene rizika
Obezbedjivanju adekvatnog nivoa kapitala u skladu sa rizicima kojima je bankarska grupa izložena u svom poslovanju
Adekvatnom inkorporiranju upravljanja kapitalom u sistem upravljanja i odlučivanja
Redovnim analizama, praćenju i proveri procesa upravljanja kapitalom na konsolidovanoj osnovi Centralnu funkciju u procesu upravljanja kapitalom ima rukovodstvo Banke - Skupština, Upravni odbor i Izvršni odbor.
U nadležnosti Skupštine banke je odluka o svim povećanjima kapitala, kao i usvajanje poslovne politike
i strategije na nivou bankarske grupe, kojim se definišu i ulazni podaci za planiranje kapitala Banke i ostalih članica grupe za narednu poslovnu godinu.
U nadležnosti Upravnog odbora je uspostavljanje strategije za upravljanje rizicima i supervizija rizika koje bankarska grupa preuzima u sklopu svojih poslovnih aktivnosti, a koji se odražavaju na nivo adekvatnosti kapitala, kao i strategija upravljanja kapitalom bankarske grupe.
U sklopu funkcije strateškog upravljanja rizicima banke i članica bankarske grupe, Izvršni odbor banke predlaže Upravnom odboru poslovnu politiku i strategiju na konsolidovanoj osnovi, strategiju upravljanja kapitalom i strategiju i politike za upravlljanje rizicima, sprovodi sve ove politike i strategije i usvaja procedure kojima se identifikuju, mere, procenjuju i prate rizici kojima je bankarska grupa izložena u svom poslovanju, a koji utiču na adekvatnost kapitala na konsolidovanom nivou i samim tim buduće poslovne odluke. U sklopu procesa upravljanja kapitalom, u nadležnosti Izvršnog odbora Banke je da planiranje kapitala inkorporira u sve poslovne odluke i procedure koje se odnose na poslovno planiranje, blagovremeno informiše Upravni odbor o potrebama za kapitalom i omogući adekvatno izveštavanje eksternih nadzornih organa bankarske grupe o nivou adekvatnosti kapitala.
Obzirom da je upravljanje kapitalom bankarske grupe u visokoj korelaciji sa rizičnim profilom grupe, pored organizacionih delova koji pripadaju standardnoj hijarahiji upravljanja, Banka je ustanovila i odredjeni broj odbora u čijoj nadležnosti je praćenje izloženosti postojećim rizicima kao i planiranje i predvidjanje potecijalne izloženosti novim vrstama rizika.