DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA DRUGIM KOMITENTIMA
1. Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi
Troškovi bruto zarada u 2015. godini iznose 267,916 hiljada dinara i uvećani su po osnovu formiranja rezervisanja za primanja zaposlenih u skladu sa MRS 19 za 643 hiljade dinara (neto), tako da troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznose 268,559 hiljada dinara.
Troškovi bruto zarada u 2014. godini iznosili su 298,609 hiljada dinara i umanjeni su po osnovu ukidanja rezervisanja za penzije i jubilarne nagrade u iznosu od 18,491 hiljada dinara, tako da troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznose 280,118 hiljada dinara.
godine 66,228 dinara). Banka je na dan 31. decembra 2015. godine imala 265 zaposlenih što je za 12 manje nego u decembru prošle godine.
2.Troškovi amortizacije
Obračunata amortizacija u 2015. godini iznosi dinara 80,850 hiljada. U odnosu na 2014. godinu niža je za 12.8%, odnosno 11,864 hiljada dinara.
3.Ostali rashodi
Ostali rashodi iznose 454,488 hiljada dinara i viši su u odnosu na 2014. godinu za 73,345 hiljada dinara i to najviše po osnovu povećanja nematerijalnih troškova za 14,465 hiljada dinara od čega se najznačajniji iznos povećanja odnosi na troškove intelektualnih usluga u iznosu od 19,515 hiljada dinara nastalih po osnovu izvršenih usluga za izmenu softvera u skladu sa primenom novih zakonskih propisa, povećanja rashoda po osnovu rezervisanja za pokriće sudskih sporova u iznosu od 4,436 hiljada dinara i rashoda po osnovu promene vrednosti osnovnih sredstva za 1,039 hiljada dinara, kao i ukupno proknjiženih troškova po osnovu operativnog rizika za proneveru u Ekspozituri Lazarevac u skladu sa Odukama Izvršnog odbora u iznosu od 59,596 hiljada dinara. Ostatak promena od 6,191,hiljadu dinara odnosi se na smanjenje ostalih troškova.
U strukturi operativnih troškova za posmatrani period troškovi materijala (troškovi grejanja, kancelarijskog materijala, struje, vode, čistoće) iznose 37,483 hiljade dinara, troškovi proizvodnih usluga (troškovi tekućeg održavanja osnovnih sredstava, poštanski, telefonski, troškovi elektronskih komunikacija, zakupnina i troškovi reklame) iznose 132,720 hiljada dinara, nematerijalni troškovi (troškovi premije osiguranja, intelektualnih usluga, sudske i administrativne takse, troškovi obezbeđenja) iznose 159,294 hiljada dinara, troškovi poreza iznose 5,259 hiljada dinara, troškovi doprinosa iznose 45,122 hiljade dinara, troškovi rezervisanja za sudske sporove iznose 5,770 hiljada dinara i ostali troškovi iznose 68,840 hiljada dinara.
u 000 RSD
2015 2014 index
Ukupni troškovi poslovanja 803,897 753,975 107
- troškovi materijala 37,483 39,288 95
- troškovi proizvodnih usluga 132,720 134,433 99
- nematerijalni troškovi 159,294 144,829 106
- porez 5,259 5,694 92
- doprinosi 45,122 48,019 94
- rezervisanja za sudske sporove 5,770 1,334 433
- ostali troškovi 68,840 7,546 912
Ostali rashodi 454,488 381,143 119
Troškovi amortizacije 80,850 92,714 87
Troškovi zarada, naknada
zarada i ostali lični rashodi 268,559 280,118 96 -Ukidanjeostalih rezervisanja za
zaposlene (18,491) -
-Formiranje rezervisanja za
penzije 643 -
6.Usklađen
Pokazatelji poslovanja Banke na dan 31. decembra 2015. godine iznosili su:
Pokazatelj poslovanja propisani kriterijum 31.12.2015
Kapital Minimum EUR 10 miliona 1,259,399
Adekvatnost kapitala Minimum 12% 3.60%
Ulaganja Banke Maksimum 60% 58.98%
Velike izloženosti prema limitima izloženosti Maksimum 400% 1,278.43%
Pokazetelj izloženosti prema:
-jednom licu Maksimum 25% 183.39%
-licima povezanim sa bankom Maksimum 20% 62.09%
-grupi povezanih lica Maksimum 25% 183.39%
Prosečni mesečni pokazatelji likvidnosti
-u prvom mesecu izveštajnog perioda (oktobar) Minimum 1 2.73 -u drugom mesecu izveštajnog perioda (novembar) Minimum 1 3.09 -u trećem mesecu izveštajnog perioda (decembar) Minimum 1 3.00
Pokazatelj deviznog rizika Maksimum 20% 61.14%
7.Transakcije sa povezanim licima
U svom redovnom poslovanju Banka ostvaruje poslovne transakcije sa akcionarima, zaposlenima i drugim povezanim licima.
Stanje datih kredita i depozita povezanim licima sa Bankom iznosilo je 2,193 hiljade dinara (neto), što je za 303 hiljade dinara niže u odnosu na 31. decembar 2014. godine. Stanje na deviznim računima kod banaka (NKBM) iznosi 91,618 hiljada dinara što je za 60,019 hiljada dinara više u odnosu na 31. decembar 2014. godine.
Stanje obaveza prema povezanim licima sa Bankom iznosi 1,047,677 hiljada dinara (od toga depoziti i krediti povezanih pravnih lica iznose 1,044,646 hiljada dinara i odnose se na NKBM Maribor u iznosu od 610,581 hiljada dinara i EPS distribucija d.o.o Beograd u iznosu od 434,065 hiljada dinara, a depoziti članova Upravnog, Izvršnog i ostalih odbora banke iznose 3,031 hiljadu dinara), što je više za 71% u odnosu na kraj prethodne godine kada su iznosili 612,102 hiljade dinara.
Preuzete neopozive obaveze iznose 1,300 hiljada dinara i beleže smanjenje od 20 hiljada dinara. Stanja ostalih obaveza iznose 31,670 hiljada dinara što je za 31,513 hiljada dinara više u odnosu na 31. decembar 2014.
godine.
Prihodi od kamata, naknada i provizija ostvareni iz transakcija sa članovima Upravnog, Izvršnog odbora i ostalih odbora Banke u 2015. godini su iznosili 528 hiljada dinara (2014. godina: 469 hiljada dinara), dok su rashodi od kamata, naknada i provizija iznosili 19 hiljada dinara (2014. godina: 245 hiljada dinara).
Rashodi kamata i naknada po osnovu depozita od povezanih pravnih lica u 2015. godini iznose 47,066 hiljada dinara, u 2014. godini iznose 32,295 hiljada dinara, a prihodi od kamata i naknada su iznosili 121 hiljadu dinara (2014.godina:116 hiljada dinara).
Banka je na dan 31. decembra 2015. godine imala 265 zaposlenih radnika.
Sa 31. decembrom 2015. godine iz Banke je otišlo 18 zaposlenih.
• Kao tehnološki višak Banku su napustila 2 zaposlena,
• Po osnovu isteka ugovora o radu na određeno vreme Banku je napustio 1 zaposleni,
• Po osnovu otkaza ugovora o radu od strane Poslodavca zbog povrede radne obaveze Banku su napustila 4 zaposlena,
• Po osnovu zahteva od strane zaposlenog – 8 zaposlenih (1 zaposleni bio u radnom odnosu 31. decembra 2014. godine i to mu je poslednji radni dan od 1. januara 2015. godine nije u radnom odnosu),
• Po osnovu sporazumnog prestanka radnog odnosa – 2 zaposlena,
• Po osnovu smrti - 1 zaposleni.
U 2015. godini radni odnos je zasnovalo ukupno 7 zaposlenih.
Prosečna starost radnika zaposlenog u Banci, na dan 31. decembra 2015. godine iznosi 42,92 godina, a prosečni radni staž 17,17 godina.
Stručna sprema
31.12.2015.
31.12.2014.
Index
Broj %
učešće Broj %
učešće
Dr - - - - -
Mr - - - - -
VSS 122 46 132 48 92
VŠS 47 18 49 18 96
SSS 95 36 95 34 100
VKR,KVR 1 - 1 - 100
S V E G A 265 100 277 100 96
U skladu sa Pravilnikom o radu, zarade su isplaćivane na bazi bruto cene rada od 5,103 dinara koja se primenjuje od maja 2008. godine.
Prosečna neto zarada u KBM banci u periodu 1. januar -31. decembar 2015. godine iznosi 62,512.40 dinara i sadrži isplate za topli obrok i isplaćeni regres za godišnji odmor. Prosečna neto zarada u periodu 1. januar -31.
decembar 2015. godine u odnosu na prosečnu zaradu iz istog perioda 2014. godine nominalno je smanjena za 5.61%, dok je prosečna neto zarada u Republici Srbiji za isti period nominalno smanjena za 0.5%.
Aktiva po radniku na dan 31. decembra 2015. godine iznosi 33,560 hiljade dinara i u odnosu na 2014. godinu, kada je iznosila 34,593 hiljade, niža je za 3%.
III ULAGANJA U CILJU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
U delu poslovanja sa pravnim licima i stanovništvom nije bilo aktivnosti i ulaganja povezanih sa zaštitom životne sredine.
Zakonske mere Narodne banke Srbije koje se odnose i na prijem novih depozita dovele su do toga da Banka svoju likvidnu poziciju mora pojačano pratiti i održavati stavljanjem svih svojih resursa u funkciju likvidnosti usled čega je i Upravni odbor Banke imenovao poseban tim. Banka je i pored odliva depozita proaktivnim delovanjem putem naplate kredita i spornih potraživanja, prodajom imovine, kao i delom povremenim zaduživanjem kod drugih banaka uspela da tokom cele 2015. godine ispuni obaveznu rezervu, kao i da održava pokazatelje likvidnosti u zakonskim okvirima tokom prvog kvartala 2016. godine, odnosno do datuma ovog Izveštaja.
Krajem januara 2016. godine, Banka je uspela da realizuje prodaju objekta stečenog naplatom spornih potraživanja po ceni koja je bila za oko 18 miliona RSD viša od knjigovodstvene vrednosti, Stara Livnica u Smederevo, pri čemu je ostvaren likvidan priliv od 500 hiljada EUR, sa značajnim uticajem na kapital od oko 120 miliona dinara.
Što se tiče statusa rešavanja slučajeva sudskih sporova koje Banka ima, tokom 2016. godine spor sa klijentom Motvoz, je pravnosnažno rešen u korist Banke. Vrednost ovoga spora je 104 miliona dinara.
Tokom prvog kvartala 2016. godine, nakon višemesečnih aktivnosti na postupku prodaje Banke, u februaru 2016.
godine je potpisan kupoprodajni ugovor.
Dana 9. februara 2016. godine Banka je od većinskog vlasnika NKBM dd Maribor dobila Pismo o namerama, kojim se Banka informiše da NKBM namerava da osnuje posebno preduzeće i ima interes da kupi određenu imovinu i potraživanja koje Banka poseduje.
Nakon Pisma o namerama, potpisani su odgovarajući ugovori kojim su prethodno navedene aktivnosti, vezane za otkup imovine i potraživanja, preneta novoformiranom preduzeću. Prenos i uplate sredstava po ugovorima realizovane su do 31. marta 2016. godine.
Banka i dalje mesečno dostavlja izveštaje NBS u vezi sa aktivnostima koje su vezane za postupak prodaje vlasničkog udela većinskog vlasnika. Takođe, većinski vlasnik je u stalnom kontaktu sa NBS, na nedeljnom nivou, a po potrebi i češće, vezano za aktivnosti koje se odvijaju na postupcima zatvaranja kupoprodajne transakcije.
Banka je na dan 23. februara 2016. godine primila od NBS Rešenje kojim je utvrđen minimalni zahtev za kapitalom i podobnim obavezama. Na dan 30. juna 2015. godine Banka nije bila usklađena sa utvrđenim minimalnim zahtevom za kapitalom i podobnim obavezama propisanim od strane NBS.
Na Skupštini akcionara održanoj 10. marta 2016. godine doneta je odluka o povlačenju običnih akcija Banke sa regulisanog tržišta, odnosno MTP Beogradske berze i prestanak svojstva javnog društva.
Prema preliminarnom stres testu Banke a nakon obuhvatanja svih naknadnih efekata sprovedenih transakcija prodaje sredstava namenjenih prodaji, sredstava stečenih naplatom potraživanja i potraživanja, bez efekata ostalih transakcija, adekvatnost kapitala iznosi cca 58%, a kapital cca 11,571,876 EUR.
Strateški cilj Banke je ostvarenje rasta kroz održavanje i povećanje tržišnog učešća, povećanja prinosa na kapital i afirmacije na lokalnom tržištu. Banka će nastojati da privuče prvoklasne klijente i da izgradi dugoročnu saradnju na osnovu atraktivne palete i kvaliteta proizvoda i usluga.
Misija Banke:
• Delovanje u skladu sa strategijom Grupe Nove KBM u cilju ostvarenja veće sinergije unutar Grupe;
• Banka univerzalnog tipa orijentisana poslovanju sa privredom i građanima;
• Siguran oslonac poslovanja slovenačkih kompanija u Srbiji;
• Profitabilna Banka orijentisana ka zadovoljavanju potreba klijenata
Poslovnom strategijom KBM banke za period 2015 -2 018. godine planirano je da se do kraja 2016. godine potencijal Banke dostigne stanje od 9,897,224 hiljada dinara što predstavlja povećanje od 11% u odnosu na ostvareno u 2015. godini..
Planirani nivo depozitnih sredstava iznosi 7,292,287 hiljada dinara, a planirani rast u odnosu na dostignuti nivo u 2015. godini iznosi 7%.
Plasmani su projektovani na nivou od 4,596,630 hiljade dinara, na bazi rasta plasmana pravnih lica, stanovništva i banaka.
Planirani rast ukupnih plasmana do kraja 2016. godine u odnosu na ostvareni nivo u 2015. godini iznosi 36% i podrazumeva:
• rast plasmana pravnih lica za 141%,
• rast plasmana stanovništva za 37%,
Projektovano stanje kapitala u 2016. godini iznosi 2,384,937 hiljada dinara.
Projektovani dobitak za 2016. godinu iznosi 64,611 hiljada dinara.
Kao što je obelodanjeno u odeljku značajni događaji po završetku poslovne godine posle sprovedenog postupka promene vlasništva kapitala radiće se novi plan u skladu sa novonastalim okolnostima i planovima novog vlasnika.
Poslovna politika u 2016. godini će se bazirati na održavanju kvaliteta postojećeg portfolija klijenata i stvaranju novog koji će činiti klijenti koje će Banka procenjivati posebno sa stanovišta kvaliteta i redovnog izmirenja obaveza.
Ključni fokus poslovnih aktivnosti:
Usklađivanje palete proizvoda i usluga sa tržišnim uslovima;
Uvođenje novih proizvoda i usluga u skladu sa mogućnostima;
Segmentacija klijenata u skladu sa precizno definisanim kriterijumima;
Segmentacija prodajnih područja i proizvoda - ciljni proizvodi na ciljnim tržišnim područjima;
Opis promena u poslovnim politikama
Poslovna politika Banke za 2016. godinu je zasnovana na postojećoj poziciji Banke na finansijskom tržistu, na njenim poslovnim rezultatima, očekivanim makroekonomskim uslovima poslovanja i razvojnim ciljevima koji su definisani poslovnom strategijom Banke za period 2015 - 2018. godine.
Poslovna politika za 2016. godinu podrazumeva aktivnosti na rešavanju regulatornih zahteva za kapitalom koje će obezbediti normalno poslovanje Banke.
VI AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA
Banka sprovodi redovna istraživanja finansijskih tržišta, a pre svega analizira ponudu konkurencije.
U 2015. godini Banka nije otkupljivala sopstvene akcije.
VIII POSTOJANJE OGRANAKA
Banka svoje poslovanje obavlja u centrali u Kragujevcu, četiri filijale i 24 ekspoziture (Kragujevac, Beograd, Mladenovac, Niš, Novi Sad, Lapovo, Rača, Batočina, Knić, Svilajnac, Gornji Milanovac, Smederevo, Sopot, Lazarevac, Aranđelovac, Topola, Kladovo,Trstenik, Vrnjačka Banja, Aleksandrovac).
IX ADEKVATNOST UPRAVLJANJA RIZICIMA
Proces upravljanja rizicima je ključni element upravljanja poslovanjem, obzirom da izloženost rizicima proizilazi iz svih poslovnih aktivnosti. Upravljanje rizicima vrši se kroz identifikovanje, merenje, ublažavanje, praćenje i kontrolu, odnosno uspostavljanje ograničenja rizika, kao i izveštavanje u skladu sa strategijama i politikama.
Strategijom upravljanja rizicima Banka je postavila proces upravljanja rizicima koji obuhvata:
• Osnovna načela preuzimanja i upravljanja rizicima i interne procene adekvatnosti kapitala Banke,
• Prepoznavanje, merenje i praćenje rizika kojima je Banka izložena ili može da bude izložena;
• Način ostvarivanja dugoročnih ciljeva Banke utvrdjenih Poslovnim planom uz minimiziranje izloženosti Banke rizicima.
Strategija upravljanja rizicima predstavlja:
• Upravljanje izloženosti rizicima utvrđivanjem prihvatljive strukture i nivoa rizika koje je Banka spremna da preuzima za potrebe ostvarivanja strateških ciljeva;
• Inkorporisanje rizika pri merenju poslovnih performansi;
• Obezbedjenje troškovno efikasnog upravljanja rizicima ublažavanjem ili eliminisanjem preklapanja uticaja različitih rizika na finansijski rezultat;
• Obezbedjivanje uskladjenosti sa najboljom praksom i zahtevima regulatornih tela;
• Tehnike ublažavanja rizika.
Politikama i procedurama je uspostavljen sistem upravljanja rizicima, koji omogućava prepoznavanje rizika kojima je Banka izložena, uspostavljanje adekvatnog sistema unutrašnjih kontrola i adekvatnog procesa interne procene adekvatnosti kapitala.
Kreditni rizik
Kreditni rizik je rizik nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital Banke do kojeg dolazi usled neizvršavanja obaveza dužnika prema Banci.
Upravljanje kreditnim rizikom vrši se na nivou pojedinačnog plasmana i na nivou portfolija.
Cilj upravljanja kreditnim rizikom je da Banka ostvari što veći prinos na kapital, na način da svoju izloženost kreditnom riziku održava u okviru prihvatljivih parametara, kao i da identifikuje izvore kreditnog rizika i mere za upravljanje tim rizikom.
Struktura bruto rizične aktive po kategorijama rizika
Kretanje ukupne bilansne aktive i vanbilansnih stavki – bruto vrednost po kategorijama rizika
u 000 RSD
Klasifikacija 31.12.2015 % uč. 31.12.2014 % uč. Razlika Index
Bilansno Vanbilansno Ukupno Bilansno Vanbilansno Ukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10(4-8) 11 (4/8)
A 2,427,383 492,452 2,919,835 44,5 3,071,367 984,428 4,055,795 47,4 -1,135,960 72,0
B 238,023 120,573 358,596 5,5 982,697 231,752 1,214,449 14,2 -855,853 29,5
V 305,846 2,181 308,027 4,7 374,727 27,804 402,531 4,7 -94,504 76,5
Ukupno A,B,V 2,971,252 615,206 3,586,458 54,6 4,428,791 1,243,984 5,672,775 66,3 -2,086,317 63,2
G 496,027 3 496,030 7,6 288,728 237 288,965 3,4 207,065 171,7
D 2,484,772 87 2,484,859 37,8 2,596,615 2,424 2,599,039 30,4 -114,180 95,6
Ukupno G i D 2,980,799 90 2,980,889 45,4 2,885,343 2,661 2,888,004 33,7 92,885 103,2
Ukupno 5,952,051 615,296 6,567,347 100.0 7,314,134 1,246,645 8,560,779 100,0 -1,993,432 76,7
iznosi 54.6% dok učešće bruto rizične aktive klasifikovane u kategorije G i D iznosi 45.4%, pa je kreditni rizik Banke na dan 31. decembra 2015. godine svrstan u kategoriju visokog rizika.
U odnosu na 31. decembar 2014. godine, smanjeno je učešće potraživanja klasifikovanih u kategorije A, B i V za 11.7 p.p, a učešće potraživanja klasifikovanih u kategorije G i D se povećalo za 11.7 p.p.
Rezerva za procenjene gubitke
u 000 RSD
31.12.2015 31.12.2014
Rezerva za procenjene gubitke po osnovu bilansne aktive 2,684,217 2,759,095 Rezerva za procenjene gubitke po osnovu vanbilansnih
stavki 597 4,137
Ukupno 2,684,814 2,763,232
Ispravke vrednosti
u 000 RSD
31.12.2015 31.12.2014
Ispravka vrednosti bilansne aktive 2,479,478 2,216,027
Rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama 4,777 10,626
Ukupno 2,484,255 2,226,653
Potrebna rezerva za procenjene gubitke
u 000 RSD
31.12.2015 31.12.2014
Potrebna rezerva za procenjene gubitke po osnovu bilansne
aktive i vanbilansnih stavki 397,032 592,164
Potrebna rezerva za procenjene gubitke predstavlja zbir pozitivnih razlika između rezerve za procenjene gubitke i utvrđenog iznosa ispravke vrednosti bilansne aktive i rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama po Metodologiji Banke.
Na dan 31. decembra 2015.godine potrebna rezerva iznosi 397,032 hiljade dinara i predstavlja odbitnu stavku od kapitala Banke. U odnosu na 31. decembar 2014. godine potrebna rezerva je smanjena za 195,132 hiljade dinara.
Pokazatelji kreditnog rizika
Uporedni pregled pokazatelja kreditnog rizika
Pokazatelji
31.12.2015 31.12.2014 Limiti
Pokazatelji bilansne aktive:
Učešće kreditnog portfolija u ukupnoj bilansnoj aktivi 34.03% 44.23% < 60%
Stepen pokrivenosti problematičnih kredita ispravkom ukupnih kredita 88.26% 80.96%
Pokrivenost klasifikovanih potraživanja ispravkom i rvs 37.83% 26.05%
Pokrivenost klasifikovanih potraživanja ispravkom i rvs i potrebnom rezervom 43.87% 32.96%
Učešće 10 najvećih izloženosti u odnosu na ukupnu izloženost nebankarskog
sektora 21.53% 16.80%
Učešće 20 najvećih izloženosti u odnosu na ukupnu izloženost nebankarskog
sektora 34.81% 28.31%
smanjenja kredita za 1,607 mio dinara od smanjenja ukupne bilansne aktive za 919,4 mio dinara.
• Stepen pokrivenosti problematičnih kredita ispravkom vrednosti ukupnih kredita, povećan je sa 80.96% na 88.26% kao rezultat većeg povećanja ispravke vrednosti ukupnih kredita za 241,6 mio dinara od povećanja bruto iznosa problematičnih kredita za 71,9 mio dinara.
• Pokrivenost klasifikovanih potraživanja ispravkom i rvs je povećano sa 26.05% na 37.83% kao rezultat smanjenja potraživanja u iznosu od 1.993,4 mio dinara i povećanja ispravki i rvs u iznosu od 254,5 mio dinara.
• Pokrivenost klasifikovanih potraživanja ispravkom i rvs i potrebnom rezervom je sa 32.96% povećano na 43.87%, kao rezultat smanjenja potraživanja za 1.993,4 mio dinara i povećanja ispravke i rvs i potrebne rezerve za 59,4 mio dinara.
• Zbog pada plasmana, učešće 10 najvećih izloženosti u odnosu na ukupnu izloženost nebankarskog sektora povećano je sa 16.80% na 21.53%, a učešće 20 najvećih izloženosti povećano je sa 28.31 na 34.81%.
• Učešće vanbilansnog angažovanja u ukupnoj klasifikovanoj bilansnoj aktivi i vanbilansnim stavkama u odnosu na prethodni period smanjeno je sa 14.55% na 9.37% kao rezultat smanjenja vanbilansnog angažovanja za 631.3 mio dinara i smanjenja ukupne klasifikovane aktive u iznosu od 2.002,6 mio dinara.
• Učešće plativih garancija u ukupnim vanbilansnim stavkama smanjeno je sa 35.2% na 21.89% kao rezultat većeg smanjenja plativih garancija u iznosu od 304.1 mio dinara od smanjenja ukupnih vanbilansnih stavki za 631.3 mio dinara.
Iskazane vrednosti pokazatelja kreditnog rizika rezultat su ograničenja rasta plasmana i naplate koja je stavljena u funkciju likvidnosti zbog mera u kojima Banka posluje.
Potraživanja sa statusom neizmirivanja obaveza
Upravljanje i naplata problematičnih plasmana imaju za cilj obezbeđenje zadovoljavajućeg nivoa pokrića problematičnih kredita ispravkama vrednosti sa ciljem da se održava na nivou višem od 60%.
Prikaz problematičnih kredita
u 000 RSD
31.12.2015 31.12.2014 Index
Bruto iznos problematičnih kredita (NPL) 2,513,767 2,441,833 103
Iskazane ispravke problematičnih kredita (NPL) 2,113,861 1,855,095 114
Neto iznos problematičnih kredita ( NPL) 399,906 586,738 68
Bruto iznos ukupnih kredita 4,214,262 6,002,776 70
Ispravke ukupnih kredita 2,218,572 1,976,925 112
Neto iznos ukupnih kredita 1,995,690 4,025,851 50
Bruto iznos problematičnih kredita/bruto iznos
ukupnih kredita (%) 59.65 40.68
Neto iznos problematičnih kredita/neto iznos
ukupnih kredita (%) 20.04 14.57
Ispravke problematičnih kredita/Bruto iznos
problematičnih kredita (preko 60%) 84.09 75.97
Rizik likvidnosti je rizik od nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital usled nemogućnosti ispunjavanja dospelih obaveza.
Pokazatelj likvidnosti tokom 2014. i 2015. godine je bio sledeći:
2015 2014
Prosek tokom perioda 2.59 2.15
Najviši mesečni 3.44 3.4
Najniži mesečni 1.88 1.58
Na dan 2.96 1.79
Pokazatelji likvidnosti min max prosek
Racio bruto krediti/depoziti nebankarskog sektora 60.9% 87.7% 75.24%
Racio neto krediti/depoziti nebankarskog sektora 31.6% 58.4% 46.02%
Racio dugoročne obaveze/dugoročni bruto krediti originalno
dospeće 45.2% 68.5% 58.2%
Racio nebankarski sektor dugoročno po preostalom dospeću/
ukupni bruto krediti 19.3% 23.5% 20.9%
Racio dugoročni bruto krediti nebankarskog sektora/svi bruto
krediti nebankarskog sektora 55.7% 60.2% 57.9%
Racio koncentarcije depozita 19.6% 25.9% 21.9%
Prikazani indikatori upućuju da je Banka likvidna. Prosečni pokazatelji su u okviru limita.
Devizni rizik podrazumeva izloženost Banke riziku promene kurseva stranih valuta u slučaju neuravnotežene devizne pozicije kao i u slučaju neuravnotežene pozicije pojedinačnih valuta. Upravljanjem deviznim rizikom nastoje se sprečiti negativni efekti promene međuvalutarnih kurseva i kurseva stranih valuta u odnosu na dinar (negativne kursne razlike) na finansijski rezultat Banke.
Pokazatelj deviznog rizika je odnos između ukupne neto otvorene devizne pozicije Banke i kapitala Banke koji se obračunava u skladu sa Odlukom o adekvatnosti kapitala Banke.
U 2015. godini, devizni rizik, meren pokazateljem deviznog rizika bio je u kategoriji materijalno značajnog rizika sa prosečnom vrednošću pokazatelja od 11.72%.
Pokazatelj deviznog rizika
Datum
Otvorena pozicija Otvorena pozicija Otvorena pozicija Otvorena pozicija
Ukupna otvorena pozicija
Ukupna otvorena
pozicija
Pokazatelj deviznog
rizika
u EUR u USD u CHF
u ostalim valutama
Duga Kratka Duga Kratka Duga Kratka Duga Kratka Duga Kratka
31.12.2015. - 93,559 - 100 6,015 - 7,355 - 13,370 93,659 93,659 61.14
30.09.2015. - 13,539 8,872 - 9,190 - 5,946 - 24,008 13,539 24,008 5.25
30.06.2015. - 92,755 1,850 - 5,060 - 20,875 - 27,785 92,755 92,755 16.76
31.03.2015. - 197 - 28,421 - 22,093 14,647 - 14,647 50,711 50,711 9.29
31.12.2014. - 159,806 - 19,845 - 67,317 21,653 96 21,653 247,064 247,064 44.69
Maksimalno dozvoljeni nivo pokazatelja deviznog rizika je 20% (Odluka o adekvatnosti kapitala banke).
Ostvarene vrednosti pokazatelja deviznog rizika u 2015. godini:
2015
Vrednost na dan 31. decembra 61.14%
Prosečna vrednost 11.72%
Maksimalna vrednost 61.14%
Minimalna vrednost 3.50%
Kamatni rizik
Banka meri uticaj kamatnog rizika preko promena neto sadašnje vrednosti i preko uticaja na poslovni rezultat.
Uticaj na poslovni rezultat meri se u toku jedne godine.
Banka je u periodu januar – decembar 2015. ostvarila pozitivnu kamatnu maržu, prosečne kamatne stope na pozicije aktive i pasive date su u tabeli. Aktvne, kao pasivne kamatne stope su niže u odnosu na prethodnu godinu.
Kamatne stope Stanje na dan 31.12.2015. Stanje na dan 31.12.2014.
Stanje u 000 EUR
Kamatna
stopa (%) Stanje u 000 EUR
Kamatna stopa (%)
AKTIVA
Nefinansijski subjekti 33,123 7.0 25,010 13.9
pravna lica 24,712 3.1 14,192 9.6
država - - 5 8.1
druge finansijske organizacije - - - -
Stanovništvo 8,411 18.6 10,813 19.6
Banke 12,270 2.4 5,030 0.2
Hartije od vrednosti 14,377 2.1 8,725 3.4
Ukupna aktiva 59,770 5.15 38,765 9.77
PASIVA
Nefinansijski subjekti 56,007 1.0 38,072 1.9
pravna lica 19,292 1.4 3,580 5.7
država 37 1.2 52 8
druge finansijske organizacije 1,273 3.6 693 6.4
stanovništvo 35,405 0.7 33,747 1.4
Banke - - 3,232 5.7
Subordinirane obaveze 5,260 4.9 5,000 5.2
Ukupna pasiva 61,267 1.37 46,304 2.54
Kamatna marža 3.78 7.23
Ako se analizira portfelj depozita i kredita, prema materijalno značajnim valutama, uticaj promene kamatnih stopa na neto sadašnju vrednost je pozitivan posmatrano prema dinaru i evru.
Operativni rizik
Gubici po osnovu operativnog rizika u periodu 01. januar – 31. decembar 2015. godine
u 000 RSD
Opis Neto gubitak Bruto gubitak Naplata Broj
događaja
Učešće u % (broj događaja)
Učešće u % (neto gubitak)
Negativan 61,736 68,619 6,883 462 100.00 100.00
Pozitivan
Ukupno 61,736 68,619 6,883 462 100.00 100.00
u 000 RSD
Opis Neto gubitak Bruto gubitak Naplata Broj
događaja
Učešće u % (broj događaja)
Učešće u % (neto gubitak) Manjkovi na bankomatu
Viškovi na bankomatu
Blagajnički manjkovi -1 125 126 61 13.20 0.00
Blagajnički viškovi
Materijalno značajni gubici 61,679 68,408 6,729 63 13.64 99.91
Mali gubitak 58 86 28 338 73.16 0.09
Ukupno 61,736 68,619 6,883 462 100.00 100.00
U toku 2015. po osnovu operativnog rizika je proknjiženo 68,619 hiljada dinara gubitaka i 6,883 hiljada dinara umanjenja gubitaka.