Padumāvatīye jātakaṃ
paramaśubhavarṇapuṣkalatāya 57 samanvāgatāṃ, rājñā Brahmadattena sārdhaṃ agniṃ
pradakṣiṇīkaroti. yatra yatra ca kramāṇi nikṣipati tatra tatra padmāni prādurbhavaṃti prāsādikāni darśanīyāni.
dṛṣṭvā ca hṛṣṭā ca tuṣṭā harṣajātā
58rājānaṃ Brahmadattaṃ āmantrayensu
“nâsmābhir mahārāja kadāci kasyaci edṛśī riddhī dṛṣṭā vā śrutā vā yathā imasya Padumāvatīyo
59devīye.
sādhu mahārāja Padumāvatī devī pādehi rājakulaṃ praveśiyatu, tato mahājanakāyo devīye ima
60evarūpāṃ riddhiṃ dṛṣṭvā prītā bhavensu.”
atha khalu bhikṣavo rājā Brahmadatto sântaḥpuro Padumāvatīye devīye sārdhaṃ amātyāpāriṣadya-puraskṛto mahatā janakāyena sārdhaṃ
61mahatā rājariddhīye mahatā
rājānubhāvena udyānāto rājakulaṃ praveśi
62. adrākṣīd bhikṣavo so janakāyo yāva ca udyānaṃ yāva rājakulaṃ Padumāvatīye padavītihārāṇāṃ ubhayato padumāni prāsādikāni darśanīyāni
63.
amātyā pāriṣadyā āha
“devasyêyaṃ anurūpā saṃprāptā amānuṣῑ ayaṃ
165tuhyaṃ ǀ
na hi mo
166śrutaṃ na dṛṣṭaṃ idṛśῑ riddhῑ yathā imāye ǀǀ
devasya (’)yaṃ anurūpā saṃprāpti amānuṣῑ ārya tuhyaṃ ǀ
sarvajana
167paśyeyā
168pādehi praveśiya
169Padumāvatiṃ
170” ǀǀ
171yāva ca agrodyānaṃ yāva ca antaḥpuraṃ
172suramaṇῑyaṃ ǀ
159 Read kahi tuhyam (m.c.).
160 Ms. reads homrodakasya (s.e.); Pkt uṇha- “hot” (< uṣṇa). Cf. Abhis III 156 uṣṇodaka-karaka “Krug für warmes Wasser”.
161 The meter is probably Āryā, but pāda b is unmetrical; it becomes Āryā if we read kasmi padeśe.
162 This pāda, which occurs earlier in the text, is redundant here.
163 “(They) will bring you fine antelope hides”; for the aor. with future meaning, cf. BHSG § 32.119.
164 For the loc. sg. fem. -āya, cf. BHSG § 9.63; Abhis III § 7.18; Oberlies 2001: § 31.
57 For the instr. sg. fem. -āya see BHSG § 9.59; Abhis III § 7.12; = Pā -āya, cf. Oberlies 2001: § 31; Geiger § 81; Se °tayā.
58 Ms. reads gaṃgajātā (s.e.); Na and Se read harṣasaṃjātā “excited, overjoyed”.
59 For the gen. sg. fem. -īyo, cf. BHSG § 10.116; Se -īye.
60 For the acc. sg. fem. ima see BHSG § 9.19 and § 21.54 (only in verses); Se imāṃ.
61 Ms. amātyāpāriṣadyapuraskṛto mahatā janakāyena sārdhaṃ āmātyapāriṣadyapuraskṛto mahatā janakāyena (ditt.).
62 3. sg. aor.; BHS pra-veś-, cf. Abhis III § 387.
63 Sa Na Padumāvatīṃ prāsādikāṃ darśanīyāṃ (s.e.); J. III 157 “lovely and beautiful lotuses springing up from each succeeding pair of Padumāvatī’s footprints”.
165 For the nom. sg. fem. ayaṃ, cf. BHSG § 21.81; for the Pā, Pkt ayaṃ, cf. Geiger § 108; Oberlies 2001: 189.
166 For the gen. pl. mo, cf. BHSG § 20.58; Abhis III § 17.8.
167 For the nom. sg. masc. -a, cf. BHSG § 8.22; Abhis III § 6.1; Marciniak 2014: 175.
168 For the 3. sg. opt. -eyā, cf. BHSG § 29.28; Abhis III § 22.6.
80
dṛṣṭvā punar mahājanakāyo udānaṃ udānesi
“kṛtapuṇyo rājā Brahmadatto yasya imaṃ evaṃrūpaṃ strīratnaṃ prādurbhūtaṃ.”
atha khalu bhikṣavo rājā Brahmadatto Padumāvatīye devīye sārdhaṃ
upariprāsādavaragato, pañcahi kāmaguṇehi samarpito samanvaṅgībhūto krīḍati ramati pravicārayati, Padumāvatī ca devī ca adehi akṣehi ca gītavādyehi ca śekheti, tāva adya devīyo na samanvāharati Padumāvatīya
64pramatto. Padumāvatī ca rājñā Brahmadattena sārdhaṃ samvasantī āpannasatvā saṃjātā. yatra kālaṃ devī prajāyanavelā, tato rājñā
Brahmadattena yā antaḥpurikāyo kuśalāyo strīdharmāṇāṃ tā āṇattā
“Padumāvatīṃ unnetha”.
rājā ca hiraṇyasuvarṇaṃ agrato kṛtvā nānāprakārāṇi ca vastrāṇi niṣaṇṇo “ye me
nivedayiṣyaṃti "kṣemeṇa Padumāvatī prajātā" ti, teṣāṃ acchādaṃ dāsyāmi.” tāsāṃ pi devīnāṃ etad abhūṣi “yad upādāya Padumāvatī ānītā tad upādāya asmākaṃ rājā na samanvāharati. atra eṣā prajāyamānī
65asmābhi anayavyasanam āpādayitavyā.” te dāni antaḥpurikā taṃ
padavῑtihāro tasya śobhati ubhayo padumāvῑthi ǀǀ
173so ca Padumaye
174sārdhaṃ prasādavaramūrdhane ǀ ramati nāṭyagītena
175samyak*tālaprabodhane
176ǀǀ
rājā devῑṃ āha
“kukṣimatinῑ devῑ Padumāvatῑ
177tvaṃ
178câhaṃ ca paridāmi
179ǀ mā ca te kiṃci pāpaṃ apanāyaṃ vā ahaṃ śrūṇeyaṃ” ǀǀ
180169 “(Please) let Padumāvatī enter, so that all people can see (her)”; for the 3. sg. opt. -iya, cf. BHSG § 29.34.
170 For the acc. sg. fem. -iṃ, cf. BHSG § 10.44; Abhis III § 9.2.
171 This verse might have been Āryā, but it is so corrupt that it is difficult to restore the original reading.
172 Ms. Sa reads constantly antapura~ instead of Skt antaḥpura~, Pā, Pkt antepura~. See also Pischel § 344:
“In antaḥpura and its derivatives aḥ becomes e in lieu of o in all dialects, as in Pāli”; Oberlies 2001: § 4.2:
“Final -aḥ developed almost throughout to -o (…), only in some words containing -u- or -v- was this -o dissimilated to -e, an essentially eastern feature: antepura- ‘a king’s harem’ (< antaḥpura).”
64 For the fem. sg. ending -īya, cf. BHSG § 10.103, §10.106; Abhis III § 9.8; Se Padumāvatīye.
65 Nominative absolute, cf. BHSG § 7.13; Abhis III § 5.1.
173 The first pāda is Āryā, but the second pāda is unmetrical.
174 M.c. for padumāye.
175 Ms. nāṭyagīgῑtena (ditt.).
176 samyak here is a hyper-Sanskritism for Skt śamyā, Pā samma (“a kind of cymbal or other musical instrument”). Skt tāla (Pā tāḷa) means “musical instrument which is beaten, cymbal”. Cf. BHSD 523 śamya, samya; PED samma-tāḷa-pabodhana “awaking”.
177 For the voc. sg. fem. -ī, cf. BHSG § 10.41.
178 For the acc. sg. tvaṃ, cf. BHSG § 20.15; Marciniak 2014: 172.
179 “Queen Padumāvatī, you are pregnant, I will give you away (to the antaḥpurika) now”.
180 The meter is unknown.
Padumāvatīṃ pṛcchanti “jānasi kathaṃ strīyo prajāyantî?” ti. sā dāni āha “na jānāmî” ti. te dāni antaḥpurikā āhaṃsu “strīye prajāyamānīye akṣīṇi paṭṭakena badhyanti.” sā dāni āha “mahyaṃ pi prajāyamānīye akṣīṇi paṭṭakena bandhetha.”
tasyā dāni yaṃ velaṃ “prajāyiṣyatî” ti, tato asya akṣiṇī paṭṭakena baddhāni. sā dāni dvau dārakā prajātā prāsādikā darśanīyā. tāsāṃ dāni etad abhūṣi “aputrā tāvêyaṃ devī rājño
Brahmadattasya iṣṭā ca bahumatā ca āsi, kiṃ punaḥ saputrā aputrasmiṃ rājakulasmi. imāya dvau dārakā jātā, tato adhīmātraṃ rājño
Brahmadattasya priyā bhaviṣyatîti. vayañ ca na samanvāhariṣyati.” tāhi dāni antaḥpurikāhi te dārakā tapane (’)va
66celakaṃ upastaritvā
67, te dārakā tatra prakṣiptāḥ, taṃ tapanaṃ svapihitaṃ subaddhaṃ kṛtvā, rājakyena tāpanīyena
tāpayitvā, mudrayitvā, nadīye Gaṅgāye prakṣipta. Padumāvatīye ca svakena garbhamalena mukhaṃ mrakṣitaṃ. sā dāni Padumāvatī antaḥpurikā pṛcchati “kiṃ me jātan?” ti. tāhi pi antaḥpurikāhi duve ulbānakāḥ
68garbhamalena mrakṣayitvā Padumāvatīye allipitāni “imāni prajātâsi.” sā dāni āha-m-“ujjhatha
69etāni, kiṃ eteṣāṃ
70kariṣyāmî?” ti.
rājā dāni Brahmadatto pṛcchati
“kin devī prajātā?” ti.
tā āhaṃsu
“mahārāja duve dārakā prajātā prāsādikā
rājântaḥpurikānāṃ pṛcchati
“kiṃ so te Padumāye
181putro dhῑtā ca śaṃsatha
182śῑghraṃ ǀ
cittaṃ hi me prasannaṃ dadāmi dānaṃ lahuṃ bhaṇetha” ǀǀ
183antaḥpurikā ahaṃsuḥ
“duve dārakā narendra jātā
66 Sa Na tapaneṣu (s.e.?); Se tapanasmiṃ. BHSD 249 tapana “box or basket, in which infants are enclosed and thrown into a river”. All Mss. attest plural, but in the following sentence they read acc. sg. tapanaṃ, nom. sg.
fem. tapanā and nom. sg. fem. mañjūṣā. See also Se III 486 and J. III 158.
67 “having spread a cloth (in the chest)”; Sa Na upasvaritvā (s.e.).
68 Sa Na udvānakāḥ (s.e.); Se ulbakāni. MW ulvaṇa / ulbaṇa “the membrane enveloping the embryo”. The signs for lba / lva and dva are similar in Sa.
69 = Ms. Na; the other Mss. read muhyatha; Se muñcatha; Pā, Skt ujjhati (ud-√hā) “to forsake, leave, give up”;
here with a hiatus bridger -m-; cf. BHSG § 4.59; Abhis III § 3.48; Oberlies 2001: § 25; von Hinüber 2001: § 272.
70 Sa Na ete (lip.); “Get rid of them! What would I do with them? / What am I supposed to do with them?”
82
darśanīyā.
te ca naṃ jātamātrā tāye khāditā.
kuto mahārāja brahmacārisya riṣisya apatyaṃ ti?
piśācī eṣā tvayā ānītā. dṛṣṭyâsi jīvanto mukto tāye piśācinīye mūlāto
71. āgaccha paśyāhi taṃ yady asmākaṃ na śraddadhāsi.”
so dāni tāṃ devīṃ paśyanāya praviṣṭo. paśyati ca Padumāvatī rudhiramrakṣitena mukhena yādṛśī rākṣasī.
so dāni tāṃ dṛṣṭvā bhīto saṃjāto.
amātyānām āha
“gacchatha taṃ ghātāpetha. “mānuṣikā” ti kṛtvā eṣā mayânītā. yadi eṣā piśācinī vā rākṣasī vā na me tāya
72kāryaṃ.”
sā dāni ca tato rājakulāto niṣkāsitā. sā dāni teṣāṃ amātyānāṃ pṛcchati “kahiṃ me nayiṣyatha?”
āhaṃsuḥ
“rājñâsi Brahmadattena vadhyā osṛṣṭā.”
sā dāni teṣāṃ amātyānāṃ pṛcchati “kiṃ maye rājño Brahmadattasya aparāddhaṃ yenâhaṃ vadhyā osṛṣṭā?”
padumuttamāye
184ǀ
tāny eva ca deva bhakṣayitvā āśata
185devῑ svakāṃ putrāṃ” ǀǀ
186rājā āha
“mānuṣῑkā ānῑtā Māṇḍavyasya riṣiṇo
187mayā dhῑtā ǀ
sa dadāti
188yadi piśāci
189kiṃci mama tāye
190lahuṃ bhaṇetha” ǀǀ
191āmātyā āhansuḥ
“ājñāptâsi narendreṇa śāsanaṃ uttamena daṇḍena ǀ
181 In three stanzas of the Jātaka the name of the girl is given as Padumā (m.c.).
182 Ms. śaṃmatha (s.e.); the signs for sa, śa and ma are similar in Sa. Read śaṃsathā (m.c.).
183 The meter is Āryā; read bhaṇatha (m.c.) instead of bhaṇetha.
71 “You are lucky to be alive, free from that Piśācinī. Come and see if you do not believe us!”; cf. BHSD 437 mūlāto “abl. of mūla used as postpos. with gen. "from; away from".” Se reads diṣṭyā jīvanto mukto ǀǀ tāye piśācinīye mūlāto āgaccha; consequently J. III 158 translates wrongly “You were lucky to escape with your life.
Come near the ogress (…)”.
72 For the instr. sg. fem. tāya, cf. BHSG §§ 21.13, 9.59; Abhis III § 7.12; = Pā tāya, see Geiger § 105; Oberlies 2001: § 42; Se tāye.
184 S.e. for Padumāvatīye?; “Two sons have been born by Padumāvatī”.
185 Ms. āśana (s.e.), 3. sg. impf. from √aś (?).
186 These verses might have been composed in Āryā, but now both pādas are unmetrical.
187 Ms. riṣiṇā (s.e.).
188 Ms. sā (s.e.); “I have brought a human, the daughter of seer Māṇḍavya. He gave (her to me for a wife).” The Parikalpa develops this part in the following way: atha khalu bhikṣava Māṇḍavyo riṣi Padumāvatīye riṣikumārīye sārdhaṃ yena rājā Brahmadatto tenôpasaṃkramitvā, rājānaṃ Brahmadattaṃ pratisammodetvā, Padumāvatiṃ riṣikumāriṃ rājño Brahmadattasya udakena ādāsi.
189 For the nom. sg. fem. -i, cf. BHSG § 10.17; Abhis III § 9.1.
190 This verse is incomplete. Its parallel sentence of the previous chapter reads yadi eṣā piśācinī vā rākṣasī vā na me tāya kāryaṃ “If she is a piśācinī or a rākṣasī, I shall have nothing to do with her”.
191 This meter is probably Āryā; read mānuṣikā (m.c.) for Ms. mānuṣīkā and bhaṇatha (m.c.) for Ms. bhaṇetha.
te amātyā āhaṃsu
“tvayā duve dārakā janitvā khāditā, tato rājñā
“piśācinî!” ti kṛtvā vadhyā osṛṣṭā.”
sā āha
“na me dārakā jātā. pucchāmi
73antaḥpurikāṃ, te āhaṃsu "duve te ulbanakā jātā." te pi tatraỿva mellitvā
74naỿva dārakāni paśyāmi naỿva khādāmi.” te dāni amātyā paṇḍitā strīmāyānāṃ śāṭhyānāṃ ca abhijñā. teṣām etad abhūṣi “iyaṃ Padumāvatī rājño Brahmadattasya iṣṭā ca bahumatā ca. sthānaṃ vidyati yaṃ etāhi antaḥpurikāhi eṣā Padumāvatī ajānamānī khalīkṛtā bhaveya vipralabdhā vā.” te dāni amātyā taṃ Padumāvatiṃ pṛcchaṃti “kathaṃ si prajātā?” ti. sā dāni teṣām amātyānāṃ taṃ prakṛtiṃ vistareṇa ācikṣati “tehi me
antaḥpurikāhi prajāyamānīye akṣīṇi paṭṭakena baddhāni, naỿva dārakān paśyāmi naỿva khādāmi.
yat kālañ ca prajātā tato pṛcchāmi tāni antaḥpurikāni "kim me jātaṃ?" ti. tehi dāni mama duve ulbanakā ullapitā
75"te jātā" ti.”
yā aurasāṃ janetvā
192khāyasi
193putrāṃ akarmadarśe” ǀǀ
194Padumāvatῑ āha
“vaktavyaṃ Brahmadatto mahῑpatῑ naỿtaṃ tuhyaṃ anurūpaṃ, yaṃ me paravacanena ananuyogena ghātesi.
yam me pitu sakāśā mṛgi
195hā viya kānanāto
196ānetvā ǀ
evam
197eva anaparādhāṃ ananuyogena
198ghātesi
199ǀǀ
200uktā jvalanasamā kāmā
201tātena āśramaṃ
202mahyaṃ ǀ
te dāni me dahanti ayogulānā jvalanakalpā ǀǀ
20373 Pā pucchati, Pkt pucchai; all later Mss. read pṛcchāmi.
74 “having abandoned them” (= Pkt mellai, but not AMg); Se mellitā. BHSD 439 mellati, melleti “= millati, q.v. (much commoner in BHS, but both recorded only from Mv).”
75 Sa Na udvānakā ullapitā; Se ulbakā allīpitā; for ullapita, < ud+*lapayati (caus. from Skt √lī) see Abhis III 154.
192 For the abs. in -etvā, cf. BHSG § 35,25; Abhis III § 29.4; “Having given birth to (your) sons, you ate them”.
193 For the 2. sg. aor. in -asi, cf. BHSG § 32.62. For the form khāya-, cf. Pkt khāyai; Pā khāyita, Geiger § 36, Abhis III 218; BHSG § 2.32. See also Mv II 78.12 udakarākṣasena khāyito; Mv III 299.11 na sānaṃ khāyi rākṣasī; Ms. Sa 373r1-2 rākṣasīhi khāyitā.
84
teṣāṃ dāni amātyānāṃ etad abhūṣi “iyaṃ devī antaḥpurikāhi irṣyāprakṛtena vipralabdhā. iyañ ca devī Brahmadattasya iṣṭā ca bahumatā ca. mā paścād rājā Brahmadatto devīye Padumāvatīye atyayena vipratisārī bhaveya, śokena ca
glainānyaṃ pateya.” tehi dāni amātyehi sā devī Padumāvatī svake gṛhe gopitā, rājño
Brahmadattasya niveditaṃ “ghātitā
76devî” ti. tā dāni devīyo “ghātitā Padumāvatî” ti śrutvā tasya rājño Brahmadattasya caṭillāpeṃti
77, ghṛtaṃ ca parikṣipanti, sarṣapāṇi ca agnau prakṣipenti, caturdiśañ ca baliṃ niṣkāsayenti, śāntiñ ca karoṃti “dṛṣṭvâsi mahārāja jīvanto mukto rākṣasīhastāto.” tan muhūrtaṃ rājā snāto vilipto, niḥpuruṣeṇa nāṭakena prakrīḍito. tāva
antaḥpurikāyo kāci vīṇāṃ pravāditā, kāci sughoṣakaṃ, kācin mṛdaṅgaṃ, kāci
dardarakaṃ
78, kāci veṇuṃ, kāci pranṛtyanti, kāci gāyanti. atha khalu bhikṣavo anyatarā devatā Maṇḍavyasya riṣisya abhiprasannā, vaihāyasam antarīkṣe sthihitvā, rājānaṃ Brahmadattam etad uvāca “duśrutaṃ te mahārāja, aparijñātan te mahārāja, avijñātan te mahārāja, yo tvam ananuyuṃjitvā, aparyavagāhetvā anaparādhiṃ Padumāvatīṃ vadhyām avasirasi, tādṛśasya mahābhāgasya riṣisya vacanaṃ na
devatā āha
“duśrute aparijñāte duṣkṛte durvijānite ǀ anavekṣitakarmānto
nicchubhet Padumāvatiṃ”
204ǀǀ
194 The meter is Āryā, but the 7th gaṇa in pāda b is unmetrical (−⏑−).
195 For the nom. sg. fem. -i, cf. BHSG § 10.17; Abhis III § 9.1.
196 Read kānanāta (m.c.).
197 Read evaṃ (m.c.).
198 “without questioning”; Ms. ānānuyogena (s.e.).
199 This verse is prosified in the Parikalpa later in the text in the following words: yathā cêyaṃ yathâhaṃ tātena āśramapade uktā, yaṃ me mahārāja mṛgîva āśramāto pitu sakāśāto anaparādhiṃ vadhyāṃ. Cf. J. III 163 “Like any deers of yours I was taken from my father’s hermitage to be slain, innocent though I was.”
200 The meter in pāda a is Āryā (read pitur [m.c.] for Ms. pitu), but in pāda b the 5th gaṇa is unmetrical (⏑−−).
201 Read te kāmā (m.c.).
202 Ms. reads aśramaṃ, but we expect loc. sg. aśrame (mahyam) “in my hermitage”.
203 The meter is Āryā, but in pāda b the 4th gaṇa is unmetrical (−⏑).
76 Sa Na yohitā (s.e.), resulting from the confusion of gha/ya and ha/ṭa.
77 = Ms. Na; s.e. for *caṭûllāpenti or caṭ’ ullāpenti (< caṭu(ṃ) ullāpayanti)? “They were saying flattering words to king Brahmadatta”? Se caṭulāyanti (≠ Mss.); < Skt caṭu “flattering words”; Pā cāṭu “politeness, flattery”; J.
III 160 caṭulāyati “Bsk. "kind of flattering discourse". Not in BHSD”.
78 Se lacks dardarakaṃ. MW 470 dardara “a kind of drum”; BHSD 262 dardaraka “some musical instrument, AMg daddara.”
204 These words are found in the Jātaka later in the text, where king Brahmadatta, having found out the truth, is trying to get Padumāvatī back. This verse, however, should be placed here, before the plot of the antaḥpurika is revealed.
samanusmarasi.” atha khalu bhikṣavo rājño Brahmadattasya antaḥpurikā devatāye
antarīkṣagatāye taṃ ghoṣaṃ śrutvā, suṣṭhutaraṃ gāyanti vādenti ca, yathā rājā Brahmadatto etāye devatāye jalpantīye na śruṇeyāti. atha khalu bhikṣavo rājā Brahmadatto antaḥpurikāṃ nisthapeti “āgametha tāva yāva jānāma kim eṣā devatā antarīkṣagatā jalpatî” ti. tā dāni
antaḥpurikā rājño vacanena tūṣṇībhūtā saṃjātā.
devatā rājño Brahmadattasyâha “duśrutam te mahārāja, yo tvaṃ ananuyuṃjitvā,
aparyavagāhitvā anaparādhiṃ Padumāvatiṃ deviṃ vadhyāṃ osiresi, tādṛśasya mahābhāgasya riṣisya saṃdeśaṃ na samanusmarasi.” atha khalu bhikṣavo rājā Brahmadatto tāye devatāye śrutvā antaḥpurikāyo pṛcchati “satyaṃ jalpatha, kin te dārakā ye
79Padumāvatīye jātāḥ?” tā dāni antaḥpurikāyo rājñā Brahmadattena pṛcchaṃti
80. pṛcchiyamānīyo vo paśyanti “Padumāvatī rājāṇattīye ghātitā. prabhavati rājā asmākaṃ pi parityajituṃ. ācikṣāma naṃ satyaṃ yathābhūtan”
ti. tā dāni antaḥpurikā āhaṃsu “mahārāja Padumāvatīye duve dārakā jātā. te câsmābhi tapanāye prakṣipitvā rājakyāye mudrāye
mudretvā, sā tapanā nadīye Gaṅgāye pravāhitā.
nâpi tenâpi dṛṣṭā nâpi khāyitā” ti. tasya dāni rājño Brahmadattasya daurmanasyaṃ utpannaṃ
“anāparādhī tādṛśī. strīratanaṃ mayā ghātāpitaṃ, tādṛśasya ca mahābhāgasya riṣisya mayā
saṃdeśaṃ na kṛtaṃ. putra labhyanto ca paribhraṣṭo” ti. sâpi dāni mañjūṣā nadīye Gaṃgāye vuhyaṃtī, kaivartehi matsyāṃ
bandhantehi nadīye Gaṅgāye vuhyantī utkṣipto.
te dāni kevaṭṭa taṃ mañjūṣaṃ
81paśyanti rājakyāe mudrāe
82mudritaṃ. teṣāṃ
kevaṭṭānāṃm etad abhūṣi “mā h(’) eva corehi
79 Ms. dārakāḥ ye dārakā ye (ditt.). The dittography was removed by the scribe of Na.
80 3. pl. pass.; Se wrongly omits pṛcchaṃti (≠ Mss.).
81 Se tāṃ maṃjūṣāṃ (…) mudritām; cf. BHSG § 8.79. It seems that both words tapan- and mañjūṣ- “chest”
have been preserved by the Mss. either as masc. or fem.
82 Se rājakyāye mudrāye; Sa and Na retain the Middle Indic ending -āe; see Pischel § 374; von Hinüber 2001 § 334.
86