sira-Nia EsPEriéNsia No MaNE sira-Nia PErPrETrasauN Ba VioLéNsia FíziKa No/
Ka sEKsuÁL husi ParsEiru íNTiMu
Jeralmente, feto sira-nia esperiénsia no mane sira-nia perpretrasaun ba violénsia husi parseiru íntimu asosiadu ho fatór kompleksu sira ne’ebé liga ba malu, no iha influénsia oioin hodi hasa’e ka hatún probabilidade ba violénsia. Kaixa 6 subliña fatór sira ne’ebé iha asosiasaun signifikativa ho feto sira-nia esperiénsia no mane sira-nia perpetrasaun ba violénsia husi parseiru íntimu.
Kaixa 6: rezumu konkluzaun prinsipál kona-ba fatór sira ne’ebé hasa’e ka hamenus feto sira-nia risku atu esperiénsia violénsia husi parseiru íntimu no fatór sira ne’ebé hasa’e mane sira-nia risku atu uza violénsia kontra parseira íntima
Feto sira-nia fatór sira: Tuir Estudu ne’e, fatór sira tuirmai hasa’e probabilidade katak feto ida hetan violénsia husi parseiru íntimu iha Timor-Leste:
• haree abuzu fíziku ba nia inan durante nia infánsia;
• hetan abuzu fíziku, seksuál, ka emosionál durante nia infánsia;
• konkorda ho pelumenus justifikasaun ida ba la’en atu baku nia feen;
• poligamia;
• nia parseiru envolve iha baku-malu fíziku ho mane seluk;
• deskonfia katak nia parseiru iha infidelidade; no
• nia parseiru hatudu hahalok ne’ebé kontrola.
Estudu ne’e hatudu katak alimentasaun ne’ebe la sufisiente nu’udar fatór ne’ebé iha ligasaun kontráriu ho violénsia, liuliu feto sira ne’ebé hatete katak iha sira nia uma-kain alimentasaun la sufisiente pelumenus fulan ida dala ida iha probabilidade ki’ik liu atu hetan violénsia husi parseiru íntimu.
Mane sira-nia fatór sira: Tuir Estudu ne’e, fatór sira tuirmai hasa’e probabilidade katak mane ida halo violénsia ba parseira íntima iha fatin ida husi fatin estudu rua ne’e:
• halo seksu tranzasionál no/ka seksu komersiál;
• durante nia moris iha parseira seksuál haat ba leten;
• hetan abuzu fíziku ka seksuál durante nia infánsia;
• konkorda ho pelumenus justifikasaun ida ba la’en atu baku nia feen;
• envolve iha baku-malu ho uza arma; no
• hatudu sintoma trauma iha semana ida molok entrevista.
Konkluzaun kona-ba fatór sira ne’ebé asosiadu ho violénsia husi parseiru íntimu iha seksaun ne’e refere ba violénsia fízika no/ka seksuál husi parseiru íntimu.
Estudu ne’e halo regresaun lojístika ho multi-variável hodi komprende di’ak liu fatór sira ne’ebé hasa’e ka hatún feto nia risku atu hetan violénsia husi parseiru íntimu, no fatór sira ne’ebé hasa’e risku katak mane ida sei halo violénsia kontra nia parseira íntima (haree Kaixa 7).
Análize ba estudu ne’e foka ba fatór sira iha nivel individuál. Maibé, la signifika katak fatór individuál kauza violénsia no la iha influénsia ketaketak. Iha kontestu sosiál ne’ebé luan, fatór individuál hirak-ne’e reprodús no reflete norma sosiál, estrutura, no valór sira ne’ebé relasiona ho jéneru no podér, ne’ebé kontinua sai nu’udar fatór ne’ebé enkoraja violénsia kontra feto.
Estudu nia konkluzaun sira apoia teoria sira ne’ebé eziste ona kona-ba oinsá violénsia kontra feto bazeia ba dezigualdade jéneru no podér ne’ebé la iguál entre feto no mane. La bele komprende fatór sira ketaketak, maibé tenke komprende katak fatór sira ne’e eziste iha ambiente luan kona-ba dezigualdade jéneru ne’ebé persistente no jeneralizadu iha nivel individuál, komunidade, institusionál, no sosiedade.
Nu’udar konsekuénsia, atu hapara fatór ida de’it – hanesan mane sira-nia envolvimentu iha seksu tranzasionál no seksu komersiál - sei la sufisiente hodi hapara violénsia kontra feto. Tanba ne’e abordajen sira atu hapara violénsia kontra feto, tenke koordenadu ba setór múltiplu.
Kaixa 7: regresaun lojístika ho multi-variável
Regresaun lojístika ho multi-variável nu’udar téknika estatístika ne’ebé uza ba análize ida-ne’e hodi determina fatór partikulár (karakterístika ka esperiénsia husi feto no mane sira ne’ebé partisipa iha entrevista) ne’ebé asosiadu ho feto sira-nia esperiénsia no mane sira-nia perpetrasaun ba violénsia fízika no/ka seksuál husi parseiru íntimu. Modelu multi-variável konsidera fatór hotu-hotu iha momentu hanesan no konsidera mós korrelasaun entre fatór oioin. Ho nune’e, fó imajen di’ak liu kona-ba natureza kompleksa husi violénsia kontra feto, duké fatór individuál ne’ebé konsidera ketaketak.
Bainhira analiza dadus ho maneira ida-ne’e, bele hetan ‘deskrisaun jerál’ kona-ba situasaun ida iha momentu partikulár no la fó informasaun kona-ba natureza temporal husi fatór hirak-ne’e ka ‘saida mak akontese bainhira.’ Ida-ne’e signifika la posivel atu hatete katak fatór ida
‘kauza’ violénsia tanba, teknikamente, la hatene karik karakterístika ka esperiénsia ne’e akontese molok ka depoizde eventu violentu ida. Maibé, konkluzaun sira sujere katak bainhira tau matan ba fatór múltipla ne’ebé asosiadu, provavelmente sei hatún nivel violénsia ne’ebé ema hetan. Ho nune’e, modelu ne’e util tebes atu informa inisiativa sira hodi prevene violénsia.
KONKLUZAUN: Violénsia husi parseiru íntimu iha Timor-Leste bazeia ba dezigualdade jéneru no normalizasaun ba violénsia.
Konseitu fundamentál kona-ba dezigualdade jéneru no norma sira ne’ebé aseita violénsia mak relasionadu ho esperiénsia no perpretrasaun ba violénsia husi parseiru íntimu. Atitude individuál no prátika sira dala barak hetan influénsia husi narrativa jéneru ne’ebé hatuur ona iha kontestu partikulár kona-ba oinsá sai feto ida ka oinsá sai mane ida, ka feminilidade no maskulinidade. Modelu hahalok ne’ebé asosiadu ho modelu feminilidade no maskulinidade ne’ebé reflete iha Estudu nia konkluzaun sira reforsa dezigualdade jéneru no fasilita violénsia kontra feto. Nu’udar ezemplu, feto no mane sira ne’ebé fiar katak iha sirkunstánsia balu la’en ida iha justifikasaun atu baku nia feen iha probabilidade boot liu (dala 2,6) atu hetan ka halo violénsia husi parseiru íntimu, ne’ebé kompara ho feto ka mane sira ne’ebé la fiar ida-ne’e.
Ida-ne’e subliña importánsia atu dezafia normalizasaun ba violénsia kontra feto no iha moris loroloron. Iha diskusaun adisionál kona-ba konkluzaun ne’e iha okos.
KONKLUZAUN: Violénsia husi parseiru íntimu iha Timor-Leste reflete modelu maskulinidade ne’ebé promove mane atu sai dominante no hanoin katak iha direitu ba relasaun seksuál ho feto.
Estudu ne’e hatudu katak fatór sira ne’ebé relasiona ho norma jéneru ne’ebé la iguál, relasaun, no prátika seksuál mak importante tebes hodi esplika violénsia husi parseiru íntimu iha Timor-Leste. Primeiru, Estudu ne’e hatudu asosiasaun forte entre atitude jéneru ne’ebé la iguál husi indivíduu no violénsia husi parseiru íntimu, hanesan diskute iha leten. Segundu, bazeia ba feto sira-nia informasaun, iha probabilidade boot liu kuaze dala rua katak feto sira sei hetan violénsia karik sira-nia kaben ka namoradu iha hahalok hodi kontrola sira. Hahalok hodi kontrola iha relasaun metin ho violénsia emosionál; maibé, la sempre eziste hamutuk ho violénsia fízika ka seksuál. Terseiru, feto sira ho parseiru ne’ebé sira deskonfia laiha fidelidade iha probabilidade boot liu kuaze dala tolu atu hetan violénsia, no feto sira ho la’en ne’ebé kaben ona ho feto seluk enkuantu kaben mós ho nia (poligamia) iha probabilidade boot liu dala rua hodi hetan violénsia. Konkluzaun sira ne’e reflete norma jéneru nian ne’ebé relasiona ho mane sira ne’ebé dominante no kontrola feto sira, liuliu iha ierarkia família ne’ebé eziste iha uma-kain.
Ida-ne’e diretamente hametin ona husi fatór risku ba mane sira-nia perpetrasaun ne’ebé identifika ona iha Estudu ne’e. Mane sira ne’ebé halo seksu tranzasionál no/ka seksu komersiál iha probabilidade boot liu dala rua hodi halo violénsia kontra parseira íntima. Mane sira ne’ebé iha parseira íntima haat ba leten durante sira-nia moris iha probabilidade boot liu atu halo violénsia. Fatór hirak-ne’e nu’udar espresaun husi forma maskulinidade ne’ebé dominante, no promove mane eteroseksuál nia persesaun katak iha direitu ba relasaun seksuál no dezempeñu.
Mane sira ne’ebé hatete katak sira envolvidu iha baku-malu ho uza arma iha probabilidade boot liu dala haat atu halo violénsia kontra parseira íntima, kompara ho mane sira ne’ebé nunka envolvidu iha baku-malu ho uza arma. Aleinde ida-ne’e, bazeia ba feto sira-nia informasaun, feto sira iha probabilidade boot liu atu hetan violénsia husi parseiru íntimu karik sira-nia kaben ka namoradu envolvidu iha baku-malu ho mane seluk. Padraun hahalok ne’e reflete modelu maskulinidade ne’ebé subliña katak tenke iha forsa, no sai forte no dominante liu duké mane seluk, modelu ida ne’ebé indiretamente aseita violénsia ein jerál. Ida-ne’e hatudu mós oinsá violénsia oioin iha ligasaun ba malu iha Timor-Leste.
KONKLUZAUN: Esperiénsia abuzu durante infánsia sai fatór risku ba feto sira-nia esperiénsia violénsia husi parseiru íntimu no ba mane sira-nia uza violénsia kontra parseira íntima, ne’ebé sujere katak violénsia parsialmente aprende no normalizadu iha sosiedade.
Feto no mane sira-nia esperiénsia kona-ba abuzu ba labarik asosiadu ho esperiénsia no perpetrasaun ba violénsia husi parseiru íntimu. Ba feto sira, abuzu fíziku, seksuál, no emosionál durante sira-nia infánsia sai fatór risku atu hetan violénsia husi parseiru íntimu, hanesan mós bainhira sira haree nia inan hetan baku. Feto sira ne’ebé hetan abuzu seksuál durante sira-nia infánsia iha probabilidade boot liu kuaze dala 3,5 atu hetan violénsia husi parseiru íntimu nu’udar adultu. Feto sira ne’ebé hetan violénsia fízika durante sira-nia infánsia iha probabilidade boot liu kuaze dala 2,5 atu hetan abuzu husi kaben ka namoradu, bainhira kompara ho feto sira ne’ebé nunka hetan abuzu ne’e durante sira-nia infánsia. Estudu ne’e hatudu katak mane sira ne’ebé hetan abuzu fíziku durante sira-nia infánsia iha probabilidade boot liu dala rua atu halo violénsia kontra parseira íntima bainhira sira sai adultu kompara ho sira ne’ebé la hetan abuzu hanesan ne’e. Mane sira ne’ebé hetan abuzu seksuál durante sira-nia infánsia iha probabilidade boot liu kuaze dala rua hodi halo violénsia kontra parseira íntima, duké mane sira ne’ebé la hetan abuzu hanesan ne’e durante sira-nia infánsia.
Ligasaun entre labarik ne’ebé hetan abuzu no adultu ne’ebé hetan no halo violénsia mak kompleksu no iha dimensaun oioin. Asosiasaun entre kastigu fíziku durante infánsia no ema adultu ne’ebé hetan no halo violénsia sujere katak bainhira baku labarik, ida-ne’e normaliza violénsia (halo violénsia hanesan normál no baibain) nu’udar forma rezolusaun konflitu no kastigu. Tanba ne’e, labarik sira ne’ebé hela iha uma ho violénsia, iha probabilidade boot liu atu aprende oinsá bele uza violénsia, la’ós métodu sira ne’ebé konstrutivu no pasífiku hodi rezolve konflitu, no sira iha probabilidade boot liu atu sai vítima. Labarik sira ne’ebé haree violénsia mós iha probabilidade boot liu atu hetan problema emosionál no problema seluseluk ne’ebé relasiona ho sira-nia hahalok bainhira sira sei adultu. Ida-ne’e subliña nesesidade hodi prevene di’ak liu abuzu ba labarik, no promove ambiente família no eskola ne’ebé pozitivu no livre husi violénsia.
KONKLUZAUN: Mane sira ne’ebé hatudu sintoma trauma iha probabilidade boot liu atu halo violénsia kontra parseira íntima.
Mane sira ne’ebé hatudu sintoma trauma iha semana ida molok entrevista iha probabilidade boot liu dala rua atu halo violénsia kontra parseira íntima, kompara ho mane sira ne’ebé la hatudu sintoma trauma ne’e. Konkluzaun ne’e importante no hatudu nesesidade hodi hadi’ak servisu saúde mentál ba mane sira nu’udar parte husi programa no polítika prevensaun violénsia (Knerr, Gardner no Cluver, 2013). Ida-ne’e importante tebes tanba kontestu pós-konflitu iha Timor-Leste, no prevalénsia violénsia no runguranga iha uma nia li’ur ne’ebé sei kontinua, inklui mane sira-nia partisipasaun iha gang no baku malu ho uza arma.
Mak importante, Estudu ne’e la hatudu katak mane sira ne’ebé abuza alkol iha asosiasaun signifikativa ho violénsia kontra parseira íntima, relasiona ho esperiénsia ka perpetrasaun. Maski dala barak iha presupostu katak alkol sai nu’udar fatór prinsipál ne’ebé enkoraja violénsia, iha ONU nia Estudu rejionál ba Nasaun Múltipla no OMS nia Estudu Nasaun Múltipla, iha konkluzaun katak ida-ne’e sai fatór ne’ebé espesífiku ba fatin, no la asosiadu ho violénsia iha fatin barak (Fulu, et al., 2013; Abramsky, et al., 2011; Bott, Guedes, Goodwin no Mendoza, 2012).
Figura 18: Fatór sira ne’ebé asosiadu ho feto sira-nia esperiénsia violénsia husi parseiru íntimu
Hetan abuzu seksuál bainhira sira sei kiik
Deskonfia katak nia parseiru iha infidelidade
Nia la’en kaben ona ho feto seluk enkuantu kaben mós ho nia (poligamia)
Nia parseiru íntimu hatudu hahalok ne’ebé kontrola
Hetan abuzu emosionál bainhira sira sei kiik
Nia parseiru envolve iha baku-malu fíziku ho mane seluk
Haree abuzu fíziku ba nia inan durante nia infánsia Konkorda ho pelumenus justifikasaun ida
ba la’en atu baku nia feen
Hetan abuzu fíziku bainhira sira sei kiik Feto sira ne’ebé…
Alimentasaun ne’ebé la sufisiente
(iha sira nia uma-kain alimentasaun la sufisiente pelumenus fulan ida dala ida)
* Fatór asosiasaun sira ne’e estatistikamente signifikativu, no lista ona tuir sira nia orden magnitudi relasiona ho feto sira-nia esperiénsia violénsia husi parseiru íntimu.
Feto sira ne’ebé esperiénsia…
… iha probabilidade ki’ik liu atu hetan violénsia husi parseiru íntimu.
…iha probabilidade boot liu atu hetan violénsia husi parseiru íntimu.
Figura 19: Fatór sira ne’ebé asosiadu ho mane sira-nia uza violénsia kontra parseira íntima
Envolve ona iha baku-malu ho uza arma
Konkorda ho pelumenus justifikasaun ida ba la’en atu baku nia feen
Halo seksu tranzasionál no/ka seksu komersiál
Hetan abuzu seksuál bainhira sira sei kiik Hetan abuzu fíziku bainhira sira sei kiik
Hatudu sintoma trauma Mane sira ne’ebé…
*Fatór asosiasaun sira ne’e estatistikamente signifikativu, no lista ona tuir sira nia orden magnitudi relasiona ho mane sira-nia uza violénsia kontra parseira íntima.
…iha probabilidade boot liu atu uza violénsia kontra parseira íntima Durante nia moris iha parseiru/a seksuál haat ba leten