• 検索結果がありません。

Sabbatskol les 10 kuartaal 3, 2018

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

シェア "Sabbatskol les 10 kuartaal 3, 2018"

Copied!
7
0
0

読み込み中.... (全文を見る)

全文

(1)

E di Tres Biahe Mishonero

Les 10 di kuartaal 3, aña 2018

Lesa pa e siman aki:

Echonan 18:24-28; Echonan 19; Echonan 20: 7-12, 15-27; 2 Kor. 4:8-14; Echonan 21:1-15.

TEKSTO PRINSIPAL:

"Ma mi no ta konsiderá mi bida di ningun balor, ni komo algu presioso pa mi mes, kontal ku mi por tèrminá e kurso di mi bida i e ministerio ku mi a risibi di Señor Hesus, pa duna testimonio

di e evangelio di e grasia di Dios" (Echonan 20:24).

sabbat, 01-09-2018

Lukas su historia di Pablo su di tres biahe a kuminsá bastante abrupto. E versikulo ta bisa ku solamente despues di a pasa algun tempu den Antiokia, e sentro di Pablo su mishonnan, e apòstel a kuminsá otro biahe, pasando konsekutivamente "dor di e regionnan di Galasia i dor di Frigia, i tabata fortifiká tur e disipelnan" (Echonan 18:23) Asina, e promé 1500 mia di e biahe a wòrdu kubri den un frase.

Esaki ta pasombra e punto prinsipal di e biahe tabata Efeso, kaminda Pablo a pasa mas tempu ku den otro stat den e kurso di su biahanan. For di e punto di bista evangelistiko, e ministerio na Efeso tabata masha fruktifero; e impakto di Pablo su predikamentu a alkansá e provinsia kompletu di Asia (Echonan 19:10, 26). Probablemente tabata durante e tempu aki ku e iglesianan di Kolosas, Laodisea i Hierápolis a wòrdu funda, podisé dor di Epafras (Kol. 4:12, 13), un di Pablo su kompañeronan (Kol. 1:7, Fil. 23).

Un kos remarkabel tokante e biahe aki ta ku e ta e ultimo di Pablo registrá den Echonan. Pablo a emprend'é komo un hòmber liber. Lukas ta registrá tòg un otro biahe, e biaha aki pa Roma, pero komo un prisionero.

(2)

Efeso: Parti I

djadumingu, 02-09-2018

Echonan 18:24-28 ta registrá ku miéntras Pablo tabata ainda riba su kaminda pa Efeso, un kreyente Hudiu ku yama Apolos a bini na e stat ei. E tabata un hòmber elokuente i e tabatin hopi bon konosementu di e Skrituranan. Ku Apolos tabata un siguidó di Hesus ta kla for di e manera ku Lukas ta deskribié: "E tabata bon instrui den e kaminda di Señor, e tabata papia i siña eksaktamente e kosnan tokante di Hesus" (Echonan 18:25). Sinembargo, e tabata konosé solamente e boutismo di Juan. Siendo batisá dor di Juan Boutista, Apolos a sera konosi ku Hesus durante Hesus Su bida terenal, pero e lo mester a move for di e area-probablemente bek na Alehandria-prome ku e eventonan di Pashon/Pentekostes.

Esaki ta splika dikon Akila i Prisila lo a dun'é mas instrukshon. Ounke siendo kapas na mustra for di Skrituranan ku Hesus tabata e Mesias di Israel (Echonan 18:28), Apolos mester a wòrdu aktualisá riba e desaroyonan di Kristiandat for di dia di Hesus Su ministerio. Sinembargo, Akila i Prisila a hasi mas pa Apolos: ku e otro kreyentenan na Efeso, nan a dun'é un karta di

rekomendashon dirigi na e iglesianan na Akaya (Echonan 18:27), kua ta permitie di tin un ministerio efektivo na Korintio (1 Kor. 3:4-6, 1 Kor. 4:6, 1 Kor. 16:12).

Lesa Echonan 19:1-7. Kiko a pasa ku Pablo ora ku el a yega na Efeso?

E historia di Apolos ta wòrdu konektá ku e historia di e diesdos hòmbernan ku Pablo a topa na Efeso riba su yegada den e stat ei, pa motibu ku nan situashon tabata masha similar. Nan deskripshon komo "disipelnan" (Echonan 19:1) i Pablo su pregunta na nan (Echonan 19:2) ta indiká klaramente ku ya kaba nan tabata kreyentenan den Hesus. Na e mesun momentu, nan kontesta na Pablo ta mustra ku, meskos ku Apolos, nan tambe tabata disipelnan anterior di Juan Boutista ku a bira siguidonan di Hesus sin a eksperensia Pentekostes. Nan ta bai tin e oportunidat pa gosa di un eksperensia mas profundo ku Señor.

"Riba su yegada na Efeso, Pablo a haña diesdos ruman, ku, manera Apolos, tabata disipelnan di Juan Boutista, i manera dje a haña algun konosementu di e mishon di Kristu. Nan no tabatin e habilidat di Apolos, pero ku e mesun sinseridat i fe nan tabata buska pa plama den

estranheria e konosementu ku nan a risibi."—Ellen G. White, The Acts of the Apostles, p. 282. Nos mester mira nan boutismo nobo den lus di e situashon uniko aki. Nan no ta biniendo for di otro denominashon, ni tampoko nan tabata eksperensia kombershon. Solamente nan ta wòrdu integrá den e koriente prinsipal di Kristiandat. Ku nan a risibi e Spiritu i tabata papia den lenga probablemente ta nifiká ku nan tabata mishoneronan Kristian, manera Apolos tabata, ku awor tabata wòrdu outorisá kompletamente pa testifiká tokante Kristu unda sea ku nan bai.

(3)

Efeso: Parti II

djaluna, 03-09-2018

Na Efeso, Pablo a sigui su práktika di prediká den e sinagoganan promé. Ora ku oposishon lanta, e i e kreyentenan nobo ta move pa e sala di lektura di un sierto Tirano, kaminda Pablo a prediká diariamente pa dos aña (Echonan 19: 8-10). Lukas su resumen di Pablo su ministerio di Efeso tabata ku e provinsia kompletu a wòrdu intensamente evangelisá (Echonan 19:10, 26).

Den Echonan 19:11-20, Lukas ta añadi un par di historianan di milager deskribiendo e triunfo di Dios Su poder den un stat kaminda magia i otro práktikanan di superstisioso tabata masha komun. No tin niun duda ku Dios por kura atraves di Pablo, pero ku asta un lensu òf lantera di su kurpa ku e apòstel a mishi ku n'e tabatin poder kurativo (Echonan 19:12) por zona straño pa algun, ounke esaki ta parse Hesus Su kuramentu di e muhé ku e hemoragia (Lukas 8:44). E kreensia di superstishon di e Efesonan lo por a guia Dios na ehekutá milagernan

"ekstraordinario" manera Lukas a bisa (Echonan 19:11). Esaki, podisé, ta un ehempel di ku Dios ta satisfasé e nesesidatnan di e pueblo na nan propio nivel di komprondementu. Satisfecho ku e resultado di su mishon na Efeso, Pablo a disidi pa bai Herusalém (Echonan 19:21).

Lukas no ta duna un rason pa e biahe aki, pero nos sa for di Pablo su propio eskritonan ku e ta deseá na entrega fondonan ku el a kolekta pa aliviá pobresa di e iglesia di Herusalém (Rom. 15:25-27, 1 Kor. 16:1-3). E akumulashon di biennan di e promé añanan, i un hamber severo den e dianan di Claudio, a hasi e kreyentenan di Hudea pober, i Pablo tabata mira den nan yamada pa yudansa (Gal. 2:10) un oportunidat pa fortalesé tantu nan konfiansa den su apostolado i e unidat di un iglesia awor di mas kultura, apesar di sa e riesgonan na kua e lo wòrdu eksponé (Echonan 20:22, 23; Rom. 15:31).

Lesa Echonan 19:23-41. Kiko tabata e rason real pa e oposishon na Pablo ku a lanta na

Efeso na final di su estadia einan?

E oposishon tin di haber ku adorashon pagano, kua tabata severamente menasa pa e ministerio di Pablo. Demetrio su motivashon real klaramente tabata finansiero, pero e tabata kapas pa bir'é den un asuntu religioso pasombra e tèmpel di Artemis (of Diana), rekonosé komo un di e shete maravianan di e mundu antiguo, tabata lokalisá na Efeso.

Lesa Echonan 19:27. Tuma nota kon ingenioso Demetrio tabata kapas pa trese "piedat" religioso den su atento pa mantené sen drenta. Dikon nos komo Kristiannan mester ta kuidadoso pa no usa nos fe, of un piedat pretendé ku respekto nos fe, den e mesun manera?

(4)

Troas

djamars, 04-09-2018

Despues di e lantamentu (Echonan 19:23-41), Pablo a resolvé pa bandoná Efeso. Pero el a tuma un desvio ekstendé atraves di Masedonia i Akaya enbes di bai stret pa Herusalém (Echonan 20:1-3). Riba e biahe aki, representantenan di algun iglesianan Pagano tabata ku n'e (Echonan 20:4).

Lesa Echonan 20:7-12. Kiko ta robes ku e argumento komun ku e versikulonan aki ta yuda

komprobá ku e Sabat a wòrdu kambia pa Djadumingu?

Pablo su stòpover na Troas a terminá ku un reunion di iglesia "riba e promé dia di e siman" (Echonan 20:7). Nan a reuní huntu "pa kibra pan," kua probablemente ta referi na e Sena di Señor, ku of sin e kuminda di kompañerismo ku hopi biaha ta wòrdu kombiná ku n'e for di e promé dianan di e iglesia di Herusalem (Echonan 2:42, 46). Ku no tin menshon einan di un kopa ni di niun orashon no ta ekskluí e posibilidat aki. E punto, sinembargo, ta ku e episodio aki hopi biaha ta wòrdu menshoná komo evidensia ku den tempu di Pablo, por lo ménos iglesianan Pagano ya kaba a remplasá Sabat ku Djadumingu komo un dia di adorashon. Sinembargo, promé ku hasi un demanda asina, ta nesesario pa establesé e dia presis riba kua e reunion a tuma lugá, meskos tambe e naturalesa di e reunion. E referensia na e uso di lusnan (Echonan 20:8), huntu ku e echo ku Pablo su mensahe a kontinuá te mei anochi

(Echonan 20:7), i te ku dia a habri (Echonan 20:11), ni pa menshoná e soño profundo di Eutiko (Echonan 20: 9), ta hasi kla ku tabata un reunion den anochi.

E pregunta, sinembargo, ta si tabata e anochi promé di Djadumingu of e anochi despues di Djadumingu. E kontesta ta dependé riba kua sistema di tempu Lukas tabata usando, sea e sistema Hudiu for di bahada di solo pa bahada di solo of esun Romano for di mei anochi pa mei anochi. Si ta esun anterior, e ora ei e tabata Djasabra anochi; den kaso di esun delaster, e tabata riba Djadumingu anochi. Di kualke manera, e konteksto di Echonan 20:7-12 ta indiká ku, asta si e reunion tabata un Djadumingu anochi, e no tabata un reunion di iglesia regular pero unu speshal unu debí na Pablo su salida e siguiente mainta. Ta difisil pa mira, e ora ei, kon e episodio isolá i eksepshonal aki por permití sosten pa wardamentu di Djadumingu. E echo ta, ku e no ta hasié.

Permanesé mas riba tur e rasonnan pa e balides di warda e Sabat di shete dia. Kon e sosten bibliko poderoso pa e Sabat ta yuda afirmá nos den nos identidat komo Adventistanan Kristian di shete dia i e yamada ku a wòrdu duna na nos pa plama e mensahe di tres angelnan na e mundu?

(5)

Mileto

djarason, 05-09-2018

Riba su kaminda pa Herusalém, Pablo a hasi un otro stop, e biaha aki na Mileto, kaminda e tabatin e oportunidat pa transmití su despedida na e lidernan di e iglesia di Efeso.

Lesa Echonan 20:15-27. Kiko tabata Pablo su énfasis den e parti introduktorio di su spich?

Dor ku ya kaba el a hasi plannan pa un biahe nobo, kua ta inkluí Roma i Spaña (Rom.

15:22-29), Pablo tabata kere ku e lo no regresá Asia nunka mas. Asina, el a kuminsá su spich ku un sorto di registro di responsabilidat di e añanan ku el a pasa na Efeso. Un registro asina, sinembargo, no solamente ta dirigí na e pasado, esei ta, e manera ku nos a biba meimei di e Efesionan, pero tambe na futuro. Pasombra e ta teme loke por sosodé ku n'e na Herusalém. Pablo su temor no tabata infundá. E iglesia di Herusalém tabata mir'é ku algun duda, si no hostilidat, debí na su pasado komo persiguído i e evangelio liber di sirkumsishon ku el a prediká (Echonan 21:20-26). Pa e outoridatnan Hudiu, e no tabata nada otro ku un traidor i un apostata for di nan tradishonnan religioso (Echonan 23:1, 2). Meimei di promé siglo,

spesialmente pa kousa di mal gobiérnu di Romano, Hudea tambe tabata preso di e idealnan revolushonario i nashonalista. E atmósfera aki a influensia tur e segmentonan di sosiedat Hudiu, inkluyendo posiblemente e iglesia. Den tal konteksto, e aktividatnan di e Fariseo antiguo ei entre e Paganonan mester a hasié un figura di notoriedat (Echonan 21:27-36). Pablo tambe tabatin mas preokupashonnan. Den Echonan 20:28-31, Pablo tabata enfoká riba kon e lidernan di iglesia na Efeso mester manehá e tema di maestronan falsu, kua e tabata kompará ku lobonan brabu ku lo trata na guia malu i pervertí e tou. Asina asta den e iglesia mes, i asta den e promé dianan di e iglesia, e peliger di maestronan falsu tabata real. Manera Salomon a bisa den otro tempu i otro konteksto: "No tin nada nobo bou di solo" (Ekles. 1:9). Un historia di e iglesia Kristian ta revelá e dañonan inkreibel ku maestronan falsu a trese na e iglesia. E problema lo eksistí tambe te na fin (2 Tim. 4:3).

Sin duda, Pablo tabatin hopi kos na su mente, yen di preokupashon; i tòg, su fieldat i su diligensia nunka a tambaliá.

Lesa 2 Korintionan 4:8-14. Kiko Pablo ta bisando aki ku nos mester apliká na nos mes, spesialmente ora pruebanan bini? Unda Pablo ta pone su máksimo speransa?

(6)

Tiro i Cesarea

djaweps, 06-09-2018

Despues di Mileto, Lukas a registrá Pablo su biahe den algun detaye. Ainda den ruta pa Herusalém, e apòstel a pasa un siman na Tiro, na e kosta di Fenisia kaminda e barku mester a wòrdu deskarga (Echonan 21:1-6). Sinembargo, miéntras e tabata einan, e kreyentenan a urgi pa e no bai Herusalém. Ku e kreyentenan tabata wòrdu guia dor di e Spiritu pa spiérta Pablo pa no bai Herusalem no ta nesesariamente den kontradikshon ku e guiansa mas tempran di e apòstel. E etheto en tó pneumatic Griego den Echonan 19:21 probablemente mester wòrdu tradusi komo un "propósito/resolvé den Spiritu", na lugá di manera ku Pablo a yega na e desishon aki riba su mes. E punto ta ku e Spiritu por a mustra e Kristiannan di Tiro e peligernan ku tabata dilanti di Pablo; i asina, pa preokupashonnan humano, nan a rekomendá pa e no prosedé ku su intento. Pablo mes no tabata sigur tokante kiko lo sosodé ku n'e na Herusalém (Echonan 20:22, 23). Guiansa divino no semper ta hasi tur kos kla, asta pa un hende manera Pablo.

Lesa Echonan 21:10-14. Ki insidente speshal a tuma lugá na Cesarea konserniente Pablo su

biahe pa Herusalém?

Agabo tabata un profeta di Herusalém ku ya kaba a wòrdu introdusi den e episodio di gran hamber den Echonan 11:27-30. Den un manera similar na algun profesianan di Tèstamènt Bieu (por ehempel, Isa. 20:1-6, Jer. 13:1-10), su mensahe tabata unu aktual; e ta funshoná komo un ilustrashon bibu di loke lo sosodé ku Pablo ora e yega na Herusalém i kon su enemigunan lo entreg'é na e Paganonan (e Romanonan).

Esnan ku tabata ku Pablo aparentemente a tuma Agabo su mensahe komo un spiértamentu, no komo un profesia, i nan a trata pa tur medio pa kombensé e apòstel pa no bai Herusalém. Ounke profundamente konmovi dor di nan reakshon, Pablo tabata determiná pa kumpli su mishon, asta a kosto di su propio bida. P'e, e integridat di e evangelio i e unidat di e iglesia tabata mas importante ku su propio siguridat of interesnan personal.

"Nunka antes promé e apòstel a aserka Herusalém ku un kurason asina tristu. E tabata sa ku e lo haña poko amigunan i hopi enemigu. E tabata alkansando e stat kua a rechasá i mata e Yu di Dios i riba kua awor ta kologá e menasanan di rabia divino."—Ellen G. White, The Acts of the Apostles, pp. 397, 398.

Malkompronde, difamá, maltratá, i hopi biaha despresiá, Pablo sinembargo a sigui padilanti den e fe. Kon nos por siña pa hasi e mesun kos den sirkunstansianan ku ta deskurashá?

(7)

Mas Estudio:

djabierne, 07-09-2018

"E éksito di e predikashon di e evangelio a spiérta di nobo e rabia di e Hudiunan. For di tur parti tabata bini historianan di e plamamentu di e doktrina nobo dor di kua e Hudiunan a wòrdu liberá di e opservansia di e ritonan di e lei seremonial i Paganonan tabata wòrdu atmiti ku privilegionan igual ku e Hudiunan komo yunan di Abraham. . . . Su [Pablo] deklarashon empátiko, `no tin distinshon entre griego i hudiu, sirkumsidá i insirkumsidá' (Kolosensenan 3:11), a wòrdu konsiderá pa su enemigunan komo un blasfemia desafiante, i nan a determiná ku su bos mester wòrdu silensia."—Ellen G. White, The Acts of the Apostles, p. 390.

"I e no por a konta riba e simpatia i sosten di asta su propio rumannan den e fe. E Hudiunan no komberti ku a sigui su pasonan hopi di serka, no tabata slo pa sirkulá e informenan di mas desfaborabel na Herusalém, tantu personalmente i pa karta, konserniente su trabou i e; i algun, asta e apòstelnan i ansianonan, a risibi e informenan aki komo bèrdat, hasiendo niun esfuerso pa kontradisi nan, i manifestá niun deseo pa harmonisá ku n'e."—Página 398.

Preguntanan pa Diskushon:

1. E diesdos disipelnan ku Pablo a tópa na Efeso tabata siguidonan anterior di Juan Boutista

ku ya kaba a bira disipelnan di Hesus (Echonan 19:1-7). Dikon bo ta pensa ku ta korekto pa usa e pasashi aki pa rekeri reboutismo di Kristiannan-ya kaba batisá dor di inmershon-for di otro denominashonnan ku a djóin e fe Adventista? Tin kualke nifikashon den e echo ku Apolos no a wòrdu rebatisa?

2. Pensa tokante e situashon di Pablo. El a wòrdu rechasá dor di su propio paisanonan ku no

ta kere den Hesus. Asta di e Hudiunan ku ta kere den Hesus, hopi a mira Pablo ku sospecho grandi, asta deskonfiansa, pasombra nan ta pensa e ta pervertiendo e "puntonan di referensia." Hopi di e paganonan tabata odia e evangelio ku e tabata proklamá. I tog-kiko? Dikon Pablo a sigui padilanti, apesar di tur e oposishon aki? Ounke nos no ta Pablo, kiko nos por kita for di nos mes for di e historia aki?

3. Pensa riba algun di e otro argumentunan ku hende ta usa pa trata na proba sea ku e Sabat

a wòrdu kambia pa djadumingu of ku ya e no ta obligatorio mas. Kon nos ta kontesta e argumentunan i hasié den un manera pa mustra e obediensia ei na e Sabat no ta mas legalismo ku e obediensia na kualke di e otro nuebe mandamentunan; ku esei ta, si nos obedesé pa medio di fe i ku komprondementu di unda nos úniko speransa di salbashon ta sinta?

参照

関連したドキュメント

Giuseppe Rosolini, Universit` a di Genova: rosolini@disi.unige.it Alex Simpson, University of Edinburgh: Alex.Simpson@ed.ac.uk James Stasheff, University of North

We study uniform finite-di ff erence method for solving first-order singularly perturbed boundary value problem (BVP) depending on a parameter.. Uniform error estimates in the

In applications, the stability estimates for the solutions of the high order of accuracy di ff erence schemes of the mixed-type boundary value problems for hyperbolic equations

Shakhmurov, “Coercive boundary value problems for regular degenerate di ff erential-operator equations,” Journal of Mathematical Analysis and Applications, vol. Shakhmurov,

A class of nonlinear fourth-order telegraph-di ff usion equations TDE for image restoration are proposed based on fourth-order TDE and bilateral filtering.. The proposed model

In this paper, we study the variational stability for nonlinear di ff erence systems using the notion of n ∞ -summable similarity and show that asymptotic equilibrium for

The techniques used for studying the limit cycles that can bifurcate from the periodic orbits of a center are: Poincaré return map [2], Abelian integrals or Melnikov integrals

Under appropriate hypotheses, we show that the complex L-values of f and g twisted by a ring class character over E, and di- vided by the motivic periods, also satisfy a