• 検索結果がありません。

Sabbatskol les 5 kuartaal 1, 2019

N/A
N/A
Protected

Academic year: 2021

シェア "Sabbatskol les 5 kuartaal 1, 2019"

Copied!
7
0
0

読み込み中.... (全文を見る)

全文

(1)

E Shete Seyonan

Les 5 di kuartaal 1, aña 2019

Lesa pa e siman aki:

Rev. 6:1-14, Lev. 26:21-26, Ezek. 4:16, Deut. 32:43, 2 Tes. 1:7-10.

TEKSTO PRINSIPAL:

" 'Abo ta digno pa tuma e buki i pa kibra su seyonan; pasobra Abo a wòrdu matá, i ku Bo sanger Bo a kumpra pa Dios hende for di tur tribu i lenga i pueblo i nashon. I Bo a hasi nan

bira un reino i saserdotenan pa nos Dios; i nan lo reina riba tera' "(Revelashon 5:9, 10, ).

E Shete Seyonan

sabbat, 26-01-2019

Revelashon 6 ta kontinuá e esena di kapítulonan 4-5, kua ta deskribí Kristu, komo digno pa habri e buki seya pa motibu ku, atraves di Su bida i morto viktorioso Ela rekuperá loke Tabata perdí atraves di Adam. Awor E ta kla den habri e seyo riba e buki i pa hiba a kabo e plan di salbashon na su realisashon final. Pentekostes a marka e komienso di e plamamentu di e evangelio, dor di kua Kristu a ekspandé Su reino. E kibramentu di e seyo ta referí na e predikamentu di e evangelio, i e konsekuensianan di a rechas'e. E habrimentu di e di shete i e último seyo ta hiba nos na e konklushon di e historia di mundu aki. Revelashon 3:21 ta duna nos e yabi pa e nifikashon di e shete seyonan:" 'Esun ku vense, lo Mi permitié sinta huntu ku Mi riba Mi trono, meskos ku Ami tambe a vense i a sinta huntu ku Mi Tata riba Su trono'" (NKJV). kapítulonan 4, 5 ta konta nos di Kristu Su viktoria i Su eksaltashon, i e último versíkulo di kapítulo 7 ta deskribí vensedónan dilanti e trono di Kristu. Asina ku kapítulo 6 ta tokante Dios Su pueblo den e proseso di vense asina ku nan lo por kompartí Hesus Su trono.

(2)

E Habrimentu di e Promé Seyo

djadumingu, 27-01-2019

Lesa Revelashon 6:1-8 huntu ku Levítiko 26:21-26 i Mateo 24:1-14. Tuma nota di

palabranan klave ku ta komun den e tekstonan aki. Kiko bo ta siña tokante e nifikashon di e promé kuater seyonan riba e base di e paralelonan aki?

E eventonan di e shete seyonan mester wòrdu komprondé den e konteksto di e maldishonnan di e pakto di e Testament Bieu, spesifiká den terminonan di spada, plaga, pest, bestianan di mondi (Lev. 26:21- 26). Ezekiel a yama nan Dios Su "kuater huisionan severo" (Ezek. 14:21,). Nan tabata e huisionan disiplinario dor di kua Dios, buskando pa spierta Su pueblo di nan kondishon spiritual, kastigando nan ora ku nan bira infiel na e pakto. Den un forma similar, e kuater hinete nan ta e medio ku Dios a usa pa tene Su pueblo lanta segun ku nan ta warda Hesus Su regreso. Tambe tin paralelonan hopi serka entre e promé seyonan i Mateo 24:4-14, kaminda Hesus a splika kiko lo pasa den e mundu. E kuater hinetenan ta e medionan dor di kua Dios ta mantené Su pueblo riba e kaminda korekto dor di rekordá nan ku e mundu, manera e ta eksistí awor, no ta nan kas. Ounke simbóliko, Revelashon 6:1, 2 ta tokante konkista tambe. E ta trese na mente Revelashon 19:11-16, kua ta ilustrá Kristu komo koriendo riba un kabai blanku i guiando Su ehérsitonan selestial di angelnan pa liberá Su pueblo na e Segundo Binida. Komo símbolo di puresa, e kolo blanku regularmente ta wòrdu asosiá ku Kristu i Su siguidonan. E hinete riba e kabai ta tene un bog i a wòrdu duna un korona (Rev. 6:2), kua ta evoká e imágen di Dios den e Testament Bieu koriendo un kabai ku un bog den Su man miéntras E ta konkistando Su pueblo su enemigunan (Hab. 3:8-13; Sal. 45:4,5). E palabra Griego pa e korona (Rev. 6:2) bisti dor di e hinete ta stephanos, kua ta e korona di viktoria (Rev. 2:10, Rev. 3: 11). E hinete aki ta un konkistador ku ta avansá den konkista i pa konkistá. E esena di e promé seyo ta deskribí e plamamentu di e evangelio, kua a kuminsá poderosamente na Pentekostes, dor di kua Kristu a kuminsá ekspandé Su reino. Einan tabatin, ainda tin, hopi teritorio pa gana i hopi hende pa bira siguidonan di Hesus, te ku e último konkista wòrdu realisá ku Kristu Su binida den gloria. Profetikamente, e esena di e promé seyo ta korespondé na e mensahe na e iglesia na Efeso; e ta deskribí e periodo apostóliko di e promé siglo durante kua e evangelio ta plama rápidamente dor di henter e mundu (Kol. 1:23).

(3)

E di Dos i di Tres Seyonan

djaluna, 28-01-2019

Lesa Revelashon 6:3, 4. Riba e base di e deskripshon di e kabai korá i e hinete, kiko ta

wòrdu papia aki ku referensia na e evangelio?

Kòrá ta e koló di sanger. E hinete tin un spada grandi i a wòrdu permití pa kita pas for di tera, kua ta habri kaminda pa hende mata otro (Mat. 24:6). Di dos seyo ta deskribí e konsekuensianan di a rechasá e evangelio, kuminsando den e di dos siglo. Manera Kristu ta libra guera spiritual atraves di e predikamentu di e evangelio, e forsanan di maldat ta resistí fuertemente. Inevitablemente, persekushon a sigui. E hinete no ta tuma parti den e matamentu. Mas bien, ora e tuma pas for di tera. Komo un resultado, persekushon inevitablemente ta sigui. (Mira Mat. 10:34.)

Lesa Revelashon 6:5, 6 huntu ku Levítiko 26:26, i Ezekiel 4:16. Riba e base di e

deskripshon di e kabai pretu i e hinete, ki realidat asosiá ku e predikamentu di e evangelio ta wòrdu referí na dje?

E hinete riba e kabai pretu ta tene un balansa pa pisa kuminda. Un anunsio a wòrdu hasi: " 'Un midí di trigo pa un denario, i tres midí di puspas pa un denario' " ( Rev. 6:6,). Den e parti ei di mundu, grano, zeta, i biña tabata e nesesidatnan básiko di bida (Deut. 11:14). Pa kome pan dor di pisa e grano kuidadosamente ta indiká skarsedat grandi òf hamber (Lev. 26:26, Ezek. 4:16). Den e dianan di Juan, un denario tabata un pago diario (Mat. 20:2,). Den sirkunstansianan normal, un pago diario lo kumpra tur e nesesidatnan pa e famia pa e dia ei. Sinembargo, hamber lo oumentá e preis normal enormemente. Den e esena di e di tres seyo, e lo tuma trabou di henter un día pa kumpra djis sufisiente kuminda pa solamente un persona. Pa por alimentá un famia chikitu, pago di un dia lo wòrdu usa pa kumpra tres midi di puspas, un kuminda mas barata, mas gròf pa e pober. E esena di e di tres seyo ta apuntá na e konsekuensianan adishonal di rechasá e evangelio, kuminsando den e siglo kuater segun ku e iglesia ta gana poder polítiko. Si e kabai blanku ta representá e predikamentu di e evangelio, e kabai pretu ta denotá e ousensia di e evangelio i e konfidensia riba tradishonnan humano. Grano den·e Beibel ta simbolisá e Palabra di Dios (Lukas 8:11). E rechaso di e evangelio inevitablemente ta resultá den un hamber di e Palabra di Dios meskos ku esun ku a wòrdu profetisá dor di Amos (Amos 8:11-13).

(4)

E Esena di e di Kuater Seyo

djamars, 29-01-2019

Lesa Revelashon 6:7, 8. Ki esena ta wòrdu ilustrá aki? Kon e esena aki ta relashoná na esun

previo?

E kolo di e kabai den e di kuater seyo ta wòrdu ekspresá ku e palabra Griego chloros, kua ta e kolo palido di un kadaver den deskomposishon. E hinete su nòmber ta Morto; miéntras tantu, Hades, e lugá di e morto, tabata kompañ' é. E dos nan aki a wòrdu permití pa destruí hende i outoridat a wòrdu duná na nan riba un kuartu parti di e tera, pa destruí ku spada, hamber, morto i pa medio di e bestianan salbahe di tera (Mat. 24:7, 8). E di kuater seyo ta yama padilanti pest i morto. E ilustrashon gráfiko di e esena ta transmití e bèrdat ku hamber spiritual di e Palabra di Dios komo un resultado di rechasá e evangelio inevitablemente ta guia na morto spiritual. E bon nobo ta ku e poder di Morto i Hades ta masha limitá; nan a wòrdu duna outoridat solamente riba un parti (kuartu parti) di e tera, Hesus a sigurá nos ku E tin e yabinan di Hades i Morto (mira Rev.1:18,).

Revisá un biaha mas e kontenido di e mensahenan na e iglesianan na Efeso, Sardis,

Pergamo, i Tiatira den Revelashon 2. Kompará e situashon den e iglesianan ei ku e esena di e habrimentu di e promé kuater seyonan. Ki paralelo bo ta opservá entrenan?

E esenanan di e shete seyonan ta ilustrá e futuro di e iglesia. Manera tabata e kaso e shete iglesianan, e seyonan ta korelá ku e diferente periodonan den historia Kristian. Durante e tempunan apostóliko e evangelio rápidamente a plama dor di henter e mundu. Esaki a sigui dor di e periodo di persekushon den e Imperio Romano, for di fin di e promé te na e komienso di e siglo kuater, manera e ta wòrdu deskribí den e esena di e di dos seyo. E di tres seyo ta apuntá na e periodo di kompromiso di e di kuater i sinku siglo , kua tabata wòrdu karakterisá dor di un hamber spiritual di e Beibel, kua ta guia na e "Edat Skur." E di kuater seyo ta deskribí asertadamente e morto spiritual ku tabata karakterisá Kristiandat durante kasi dos mil aña.

Revelashon 6:6 ta deklará ku "e zeta i e biña" lo no wòrdu afektá dor di e hamber di e plaga di e di tres seyo. Zeta ta simbolisá e Spiritu Santo (1 Sam. 16:13, Echonan 10:38), i biña nobo salbashon den Hesukristu (Marko 2:22). Kiko e nifikashon di e símbolonan ta bisa nos tokante e echo ku, asta ora ku e Palabra di Dios ta skars, e Spiritu Santu ainda

(5)

E Habrimentu di e di Sinku Seyo

djarason, 30-01-2019

Lesa Revelashon 6:9,10. Kiko ta pasando aki?

E palabra alma den e Beibel ta denotá e persona kompletu (Gen. 2:7). E martirio di Dios Su pueblo fiel i persigui ta wòrdu ilustrá aki den terminonan di e sanger sakrifiká basha na e base di e altar di sakrifisio di e santuario terenal (Eks. 29:12, Lev. 4:7). Dios Su pueblo a sufri inhustisia i morto pa nan fieldat na e evangelio. Nan tabata sklama na Dios, pidiendo pa intervení i vindiká nan. E tekstonan aki ta konserní e inhustisia hasi aki riba tera; nan no ta bisando nada tokante e estado di e morto. Despues di tur kos, hendenan aki no ta parse di ta gosando e felisidat di shelu.

Lesa Revelashon 6:11 huntu ku Deuteronomio 32:43 i Salmo 79:10. Kiko tabata shelu su

kontesta na e orashonnan di Dios Su pueblo martirisá?

E santunan martirisá a wòrdu duna pañanan blanku representando Kristu Su hustisia, kua ta guia na nan indikashon-Su don na esnan ku aseptá Su oferta di grasia (Rev. 3:5, Rev. 19:8). Despues, nan a wòrdu bisa ku nan lo tin ku deskansá te ora nan rumannan, ku lo pasa atraves di un eksperensia similar, wòrdu hasi kompletu. Ta importante pa tuma nota ku e teksto Griego di Revelashon 6:11 no tin e palabra number. Revelashon no ta papia di un kantidat di e santunan martirisá pa wòrdu alkansá promé ku e regreso di Kristu pero di e integridat respekto nan karakter. Dios Su pueblo a wòrdu hasi kompleto dor di e paña di Kristu Su hustisia, no nan propio mérito (Rev. 7:9, 10). E santunan martirisá lo no wòrdu resusitá i vindiká te na e segundo binida di Kristu i e komienso di e milenio (Rev. 20:4). E esena di e di sinku seyo ta apliká histórikamente na e periodo hibando na, i siguiendo, e Reformashon, durante kua miónes a wòrdu martirisá pa motibu di nan fieldat (Mat. 24:21). E ta trese tambe na mente e eksperensia di Dios Su pueblo sufriente dor di henter historia, for di e tempu di Abel (Gen. 4:10) te na e tempu ku finalmente Dios lo venga" 'e sanger di Su sirbidónan' "(Rev. 19:2,).

"Kuantu mas, O Señor"tabata e gritu di Dios Su pueblo sufriente dor di henter historia. Ken nunka a lucha ku falta di hustisia den e bida aki? Ki konsuelo bo ta haña den e esena di e di sinku seyo, sabiendo ku un dia hustisia, berdaderamente lo wòrdu hasi?

(6)

E habrimentu di e di Seis Seyo

djaweps, 31-01-2019

Den e di sinku seyo, nos ta mira Dios Su pueblo ta sufrí inhustisia den un mundu hostil, sklamando pa Dios Su intervenshon na nan fabor. E tempu a yega pa Dios intervení den kontesta na e orashonnan di Su pueblo.

Lesa Revelashon 6:12-14 huntu ku Mateo 24:29, 30 i 2 Tesalonisensenan 1:7-10. Kiko ta

wòrdu revelá aki?

E último tres señalnan di e di seis seyo a wòrdu bisa padilanti dor di Hesus den Mateo 24:29, 30. Nan mester a sosodé serka di fin di e "gran tribulashon" (Rev. 7:14) na 1798, komo e mensaheronan di e Segundo Binida. Manera ku e profesia di Kristu den Mateo 24, e solo, e luna, e "streanan" (meteornan), ta literal aki. E uso di e palabranan komo òf manera ta pinta un kuadro di un kos òf evento aktual-e solo a bira pretu manera paña di saku, e luna a bira manera sanger, e streanan a kai riba tera manera palu di figo ta laga su figonan kai. E Kristiannan den e Mundu Oksidental ta rekonosé e kumplimentu di Hesus Su palabranan den e òrden di kada señal: e temblor di Lisboa na 1755, e día skur di Mei 19, 1780 eksperensia den ost di New York i suit di New England, i otro yobida espektakular di meteornan riba e oséano Atlántiko riba November 13, 1833. E kumplimentu di e profesia aki a guia na un seri di revivamentu i na e realisashon kú Kristu Su binida tabata serka. Lesa Revelashon 6:15-17. Lesa tambe Isaias 2:19, Oseas 10:8, i Lukas 23:30 . E esenanan ta ilustrá personanan di tur ámbito di bida den pániko tratando na skonde for di e teror di e trastorno di e binida di Kristu. Nan ta pidiendo e barankanan i serunan pa kubri nan pa asina protehá nan for di e " 'presensia di Esun ku ta sinta riba trono, i pa e furia di e Lamchi' " (Rev. 6:16,). E tempu a yega pa hustisia wordu distribuí ora Kristu bini "pa wòrdu glorifiká den Su santunan" (2 Tes. 1:10,). E fin di e malu ta wòrdu deskribí den Revelashon 19:17- 21. E esena ta konkluí ku e pregunta retórika dor di e malbado terorisá: " 'E día grandi di nan furia a yega, i ken lo por keda para?'" (6:17,; mira tambe Nah. 1:6, Mal. 3:2). E kontesta na e pregunta ei ta wòrdu duna den Revelashon 7:4-esnan ku lo ta kapas pa para riba e dia ei ta e hendenan seya di Dios.

"'Ma ken por soportá e dia di Su binida?'" (Mal. 3:2,). Kon lo bo kontesta e pregunta ei, i ki rasonnan bíbliko bo por duna pa e kontesta ei? Trese bo kontestanan na klas Sabat.

(7)

Mas Estudio:

djabierne, 01-02-2019

Lesa Ellen G. White, "E Mundu su Nesesidat;' pp. 457-460, den Testimonies to Ministers and Gospel Workers.

E vishon di e habrimentu di e shete seyonan ta mustra simbólikamente na Dios Su kuidou pa, i disiplina di, Su pueblo riba tera. Manera Kenneth A. Strand a señalá: "Den Skritura tin siguransa ku Dios semper ta kuida pa Su pueblo: ku den historia semper E tei pa sostené nan, i ku den e gran desenlase eskatalogiko E lo duna nan vindikashon kompletu i un rekompensa inkomprendiblemente generoso den e bida eterno. E buki di Revelashon ta rekohé i amplia e mesun tema aki masha bunita, i p'esei Revelashon no ta di ningun manera algun sorto di apokalípsis eksentriko ku ta for di tono ku literatura bíbliko en general; e ta transmití e mesun kurason i sustansia di e mensahe bíbliko. Berdaderamente, manera Revelashon enfátikamente ta señalá, 'Esun Bibu'-Esun ku a konkista morto i e graf (Rev. 1:18)-nunka lo bandoná Su siguidonan fiel i ku asta ora nan sufri martirio nan ta viktorioso (Rev. 12:11), ku e 'korona di bida' wardando nan (mira Rev. 2:10; Rev. 21:1-4; i Rev. 22:4)."-KennethA. Strand, "E Shete Kabesnan: Nan ta Representá Emperadornan Romano?" den Symposium on Revelation-Buki 2, Daniel and Revelation Committee Series (Silver Spring, Md.: Biblical Research Institute, 1992), vol. 7, p. 206.

Preguntanan pa Diskushon:

1. Ki lesnan balioso bo a siña for di e esena di e habrimentu di e shete seyonan? Kon e ta

mustra bo ku, no importá kon malu kosnan ta riba tera, Dios ainda ta soberano, i finalmente tur e promesanan ku nos tin den Kristu lo wòrdu kumpli?

2. Reflehá riba e siguiente deklarashon: "E iglesia ta Dios Su agensia designá pa e salbashon

di hende. El a wòrdu organisá pa servisio, i su mishon ta pa hiba e mensahe na e mundu."-Ellen G. White, TheActs of theApostles, p. 9. Pensa riba bo iglesia lokal. Kon e por ta mas fiel pa asina alkansá hende ku e mensahe di evangelio?

3. Den klas, trese bo kontesta riba e pregunta final di djaweps. Ken por soportá e dia di Su

binida, i pakiko nan por soportá? Diskutí e implikashonnan di bo kontesta den terminonan di kon nos mester ta bibando awe asina ku nos por ta prepará pa e dia di Su binida.

参照

関連したドキュメント

The construction of homogeneous statistical solutions in [VF1], [VF2] is based on Galerkin approximations of measures that are supported by divergence free periodic vector fields

OFFI CI AL SCORE CERTI FI CATE GTEC (4技能) (CBT可). Test Repor t For m I ELTS™(Academi c

approah, whih is based on a step by step onstrution of the walks [6, 5℄.. We repeat in Setion 3 the proof

Q is contained in the graph of a

Should Buyer purchase or use SCILLC products for any such unintended or unauthorized application, Buyer shall indemnify and hold SCILLC and its officers, employees,

Should Buyer purchase or use SCILLC products for any such unintended or unauthorized application, Buyer shall indemnify and hold SCILLC and its officers, employees,

Löffler, 2003, Evaluating the Quality of Public Governance: Indicators, Models and Methodologies, Administration Review, Vol.. Proposta e materiali di

Optimal control will be attained when weeds are treated in the seedling stage (less than 4 leaf stage,.. to the list of established grasses that are tolerant to MOXY 2E.